Majki pusti te pizdarije, hormoni sreće su u gajbi Heinekena

Ekipica, pivica, pljugica, tekmica itd

Mogućem da i sociologija nije tak dosadna ko što sam mislio prije. :chin: Jedan od 0,33L je dovoljan :smile:

život (gledano biološki) je suprotstavljanje ravnoteži. ravnoteža na neki način podrazumjeva statičnost. zato organizam i troši energiju da bi se suprotstavio ravnoteži koju definiraju fizika i kemija. npr. u onom trenutku u kojem je koncentracija natrijevih i kalijevih iona s obje stane stanične membrane jednaka, stvar ode kvragu :) da nema neravnoteže, nema komunikacije među stanicama, impulsi se ne prenose živcima itd.
isto je i u društvenom životu - društvo u potpunoj ravnoteži je mrtvo, statično društvo u kojem nema napretka. nisam društvenjak pa ne znam kako to definiraju u sociološkim znanostima, ali za vrijeme mog studija koristili smo pojam dinamičke ravnoteže. kaj se biomedicinske struke tiče, to je ono kaj definira život.

Ne, sociologija pročuava navedene stvari a mnogo zakonitosti koje bi mogle vući paralelu sa sličnima u drugim poljima se jednostavno drugačije zovu i preciznije su kvantificirane za svoje područje.

Kako nećeš koristiti industrijsku vagu da izvažeš brašno za kruh (iako bi tehnički mogao, samo bi to bilo neefikasno) tako nećeš koristiti površno slične zakonitosti iz drugih polja u sociologiji.

Određene metode samoodržavanja i ravnoteže sustava postoje u sociologiji kada se gleda društvo (i to nije ništa revolucionarno niti novo), ali stoljeća istraživanja i razvoja su proizvela puno preciznije i točnije sociološke i psihološke modele od bilo kojih prenamjenjenih termodinamičkih.

Uostalom, bilo kakva adaptacija istih bi u 99% slučajeva proizvela u najbolju ruku samo površno ili slučajno točne predikcije.

drugo veli da svaki sistem teži stanju kada je brizina reakcije u desno jednaka brzini reakcije u lijevo — Majki2111

Kad ga vec kenjamo, rekao bih da je Gibbsova ravnoteza kad je promjena Gibbsove energije, ΔrG jednaka nuli, odnosno to predstavlja energijski uvjet ravnoteze, a ovaj koji si spomenuo je kineticki.

I da iskreno, meni je isto ponekad bilo zanimljivo usporedivat te ciste kemijske i fizikalne zakone sa svakodnevnim pojavama iako je besmisleno hahaha.

Ili ako hoćeš ovako. Prirodne znanosti koriste matematičke jednadžbe kako bi točno ili aproksimativno predvidjele tok i ishod određenih procesa. U tim jednadžbama se koriste varijable koje označavaju specifičnosti trenutnog procesa i konstante koje su dobivene matematički ili ekperimentalno. Adaptacija društvenih procesa u takve prediktivne jednadžbe jednostavno nije praktična niti bi ikada mogla dovesti do relevantnih rezultata. Tvoje obervacija određenih sličnosti može stajati, ali nije nijšta više od poprilično simplificiranog primjećivanja površnih sličnosti.

Tu dolazimo i do entropije koja je preapstraktna skroz.
U bome da, ima smisla. :up: :100:
Al koja bi analogija gibbsove energije biola u društvu? Blage veze nemam. Treba li biti uopće analogije?
E to to. Onda sociolozi bi tu imali kaj za reći puno više od nas prirodnjaka i inženjera.

Al koja bi analogija gibbsove energije biola u društvu? Blage veze nemam. Treba li biti uopće analogije? — Majki2111

Pa za neke ozbiljne analize nema smisla koristit analogiju. Mozes rec da drustvo tezi stanju minimalne energije, odnosno da sve kaj radimo nastojimo olaksati kak bismo koristili manje energije. Ne znam, bubam…

Ma naravno. Gle, i ja sam ponekad gledao dal se neke šire zakonitosti prirodnih zannosti mogu primjeniti na druga polja...i u nekom širem, jako površnom, smislu mogu, jednostavno postoje neke univerzalne, logičke zakonistosti koje su primjenjive...al za bilo kakve specifične stvari, jednostavno postoje društvene znanosti koje su to puno bolje i preciznije istražile.

Uzmi recimo tromost u kinetici. Površno gledano, možeš ti na društvo primjeniti koncept tromosti samo umjesto otpor na promjenu gibanja staviš otpor na promjenu nekog sociološkog aspekta...i tako nešto stoji. Al ne znači da možeš uzet proračun tromosti i tako izračunati nešto u sociologiji.

Slažem se s obojicom

Osjetio sam kako rastem dok sam čitao ovu raspravu :snicker: meni je nekako logično da se znanost i je podjelila na više grana baš zato što ne možeš zaljepiti zakonitosti jedne u drugu. Za ljude se uzimaju društvene grane znanosti. Logično je da čovjek iliti društvo ima zasebnu granu jer je čudesan i od njega sve kreće. Meni svaka analogija društva u kontekstu nekih drugih znanstvenih zakonitosti uvijek zvuči smiješno ili početak dobrog vica

Kako je lijepo u mirovini. :smile:

Nema živciranja, sarkazma, sprdnje, negative, sve je super. :cool:

A kako ste mi vi?

Bila neka tekma?

Ma daj, bila je za zaborav, aj bok idem na pivu i ćibu.

Vidimo se.

Pozdrav svima :cheer:

Jel me iko kuži kaj hoću reći??? — Majki2111

Pokusavas iracionalne stvari ucinit racionalnima, jednostavno ne ide. Ne mogu se sve stvari oko nas objasniti nekim formulama i zakonitostima, pomiri se s tim :wink:

kaj je ovdje na Zoni rat nastao u par sati?