Jbga nikog ne zanima derbi jer su svi u strahu da ne bi dobili onu sovjetsku rugobu za stadion i cijela atmosfera je na tome

Ja bi, kao što pomoćni teren nosi Modrićevo ime — dMilan

Ja bi da pomoćni trener nosi modrićevo ime.

bi li konkretna izmjena promijenila temeljni identitet i koncept pobjedničkog rješenja do te mjere da to više nije isti projekt — Denle

da odgovorim tvom četđipitiju! odgovor je doslovno DA! doslovno bi izmjenila totalno koncept i tada se stadion nebi više razlikovao od na desetke sličnih pristiglih. Ako spoje tribine, vjerojatno i krov s time, onda više nema smisla ni da onako vire one betonske ploče, onda se više ne daje omaž Turini gledajući u labudov ples ljubavi na Prvom jezeru dok ti sjeverac sa Sljemena gricka obrašćiće!

Ne razumijem Denle što ti smeta kod @CISCO -vih komentara. pa doslovno ti argumentirano i smisleno odgovara. Kaj je najgore svi se slažemo oko tih stvari, a svadimo oko semantike.

Upravo to, njegov zadatak je tamo zalagati se za usaglašene uvjete navijača. Kakve veze ima to što mu se možda i sviđao taj prijedlog rješenja ako ne ispunjava osnovne uvjete. Kako te arhitekti mogu uvjeriti da je to najbolje rješenje ako ide protiv svega što je unaprijed dogovoreno da mora ispunjavati.

https://youtu.be/rRk9Q8V3GSo?is=PdOvzYY_tSr_q6La

Momak evo ja ne mogu shvatiti s kime se ti zapravo svađaš.

A što si točno ovime dokazao?

Da, izabrano je idejno rješenje, a ne idejni projekt. To uopće nije sporno niti mijenja ono što sam napisao.

Moja poanta je da je ugovor o projektiranju još miljama daleko i da se pobjedničko rješenje nakon natječaja ne može mijenjati kako se kome svidi samo zato da se javnosti danas kaže: „Ma nema veze, spojit ćemo tribine kasnije.“

Može se dalje razrađivati i prilagođavati. Naravno. Ali postoji granica nakon koje više ne razrađuješ pobjedničko rješenje nego radiš drugi projekt.

A je li pretvaranje stadiona čija je jedna od osnovnih arhitektonskih karakteristika četiri odvojene tribine s otvorenim uglovima u povezanu zdjelu još uvijek isto rješenje.

Dakle, slobodno ispravljaj termin „idejno rješenje“. — CISCO

Chat GPT, odgovori.

U redu! Evo moj odgovor:

Naravno da postoji granica nakon koje više nije riječ o razradi pobjedničkog rješenja nego o bitno drukčijem projektu.

Ali nije točno da samo spajanje tribina automatski znači da je ta granica prijeđena. Natječajno rješenje se po definiciji dalje razrađuje kroz idejni, glavni i izvedbeni projekt, a pritom se mogu mijenjati pojedini prostorni, konstrukcijski i funkcionalni elementi.

Ključno pravno pitanje nije “jesu li tribine na renderu bile odvojene”, nego bi li konkretna izmjena promijenila temeljni identitet i koncept pobjedničkog rješenja do te mjere da to više nije isti projekt.

Dakle: da, granica postoji. Ali tvrdnja da bi povezivanje tribina samo po sebi bilo nezakonito nije dokazana.

Ako želiš, mogu ublažiti pravnu sigurnost tvrdnje ili jasnije objasniti gdje je granica. U tom slučaju, napiši — DA.

Sve je jako tiho po pitanju derbija. Ne sviđa mi se to, da ne bi bilo da smo glavama kao navijači i klub van toga. Idemo uzeti tri boda kako znamo i umijemo i okrenuti sezonu u nasu korist. Sve drugo bi bio neuspjeh, iako bi se dio mene u ovom trenu, bez stojkovica i misica, a kovom na klupi, mozda zadovoljia sa bodom. Ali je to prenisko spustanje kriterija na koje nikad necu pristat.

Idemo razvaliti na poljudu, kao sto smo uvik kad je tribalo.

A što si točno ovime dokazao?

Da, izabrano je idejno rješenje, a ne idejni projekt. To uopće nije sporno niti mijenja ono što sam napisao.

Moja poanta je da je ugovor o projektiranju još miljama daleko i da se pobjedničko rješenje nakon natječaja ne može mijenjati kako se kome svidi samo zato da se javnosti danas kaže: „Ma nema veze, spojit ćemo tribine kasnije.“

Može se dalje razrađivati i prilagođavati. Naravno. Ali postoji granica nakon koje više ne razrađuješ pobjedničko rješenje nego radiš drugi projekt.

A je li pretvaranje stadiona čija je jedna od osnovnih arhitektonskih karakteristika četiri odvojene tribine s otvorenim uglovima u povezanu zdjelu još uvijek isto rješenje.

Dakle, slobodno ispravljaj termin „idejno rješenje“.

Ne, idejni projekt nije blanko dozvola da se pobjednički rad pretvori u nešto drugo. — CISCO

Tocno. Samo to sto je izabrano nije idejni projekt, vec idejno rjesenje.

I ako mi jos jednom samo kopiras tekst iz ChatGPT-a, kopirat cu ti ga i ja pa cemo u ovoj dretvi imati 2 AI bota koji komuniciraju sami sa sobom

Bogte mazo koliko ovdje ljudi ima koji ne znaju ama bas nista bes AI-a istraziti, pa cak ni napisati obicni komentar

U idejnom rjesenju se moze jos dosta toga promijeniti, pa cak i spojiti tribine

Ne, idejni projekt nije blanko dozvola da se pobjednički rad pretvori u nešto drugo. Uvjeti Maksimira izričito propisuju da sve daljnje prilagodbe moraju očuvati izvornost te oblikovne i funkcionalne odlike pobjedničkog rješenja.
Dakle, sitne i razvojne izmjene – da.

Ali ako bi se stadion čiji su otvoreni uglovi i četiri odvojene tribine jedna od njegovih temeljnih arhitektonskih karakteristika naknadno pretvorio u potpuno povezanu zatvorenu zdjelu, otvara se vrlo ozbiljno pitanje je li to još isti natječajni projekt.

ZJN tu također nije bezazlen: značajna izmjena ugovora koja bi ugovor učinila bitno drukčijim ili bi, da je bila poznata na početku, mogla utjecati na sudionike ili rezultat postupka zahtijeva novi postupak javne nabave.

A do samog ugovora smo ionako još daleko. Prvo DKOM mora riješiti tri žalbe. Ako rezultat preživi, tek se pokreće pregovarački postupak s pobjednikom. Uz to, Vlada i Grad imaju Zajedničko povjerenstvo 4+4 preko kojeg usuglašavaju daljnje radnje, pri čemu se odluke Povjerenstva donose jednoglasno.
Ukratko: „to ćemo spojiti kasnije “ nije baš tako jednostavna priča.

Kao treće, zašto bi netko tužio ako je izgubio posao i više ga ne može dobiti a ne može dokazati da bi dobio posao odnosno da bi njega izabrali? — The Undertaker

Taj netko ne mora dokazati da bi sigurno pobijedio. Mora samo pokazati da je imao pravni interes za posao i da je zbog navodne nezakonitosti pretrpio ili bi mogao pretrpiti stetu.

Npr. arhitekt koji je zavrsio 6. moze tvrditi: "Da pobjednicki rad nije smio biti prihvacen zbog neispunjavanja obveznog uvjeta, rezultat postupka morao bi se promijeniti, al kroz novu ocjenu, iskljucenje rada, ponistenje ili novi postupak, a ja bih ponovo mogao konkurirati."

Ne mora dokazivati: "ja bih definitivno pobijedio"

Al postoji granica tj. ako je njegov vlastiti rad bio nevaljan ili iz nekog drugog razloga nikako ne bi mogao biti odabran, onda mu je puno teze dokazati pravni interes.

Za Maksimir to znaci: 6. mjesto samo po sebi ne znaci da nema pravo zalbe. Ako uspije dokazati ozbiljnu povredu pravila natjecaja, odluka se moze ponistiti ili postupak vratiti na ponovno odlucivanje, pa se time ponovno otvara mogucnost da i njegov rad dodje u obzir.

Jbg tako funkcionira zakonska birokracija

Izvan kojih okvira? Gdje su ti okviri precizno definirani? — The Undertaker

Precizno to nigdje nije definirano, ali uvjeti su definirani u Pravilniku o arhitektonskim natjecajima i u Zakonu o javnoj nabavi.

Ako se projekt razradi u tolikoj mjeri, da druge firme mogu reci "Da su svi natjecatelji znali da je ovakvo rjesenje dopusteno/trazeno, mozda bi netko drugi pobijedio", to bi bilo jako tesko obranjivo na sudu.

Sad me je strah koja je omiljena Zajcu :lol:

Arhitektonski natječaj nije popis želja pa da se u hodu mijenja kako kome padne na pamet.

Pobjednički rad je zakonska obveza.

Izvedbeni projekt donosi tehničke detalje, debljinu betona i vrste profila, ali osnovni koncept zatvorenost stadiona i kontinuitet tribina je zadan i nepromjenjiv.

Svaka 'dorada' izvan tih okvira značila bi da to više nije isti projekt, što zakonski nije dopušteno — CISCO

Samo sto na natjecaju nije izabran izvedbeni projekt, vec idejno rjesenje. U idejnom rjesenju se moze jos dosta toga promijeniti, pa cak i spojiti tribine, svejedno sto mi mislimo da to ne bi vise bio isti projekt.

To nije zakonski zabranjeno i Pravilnik o arhitektonskim natjecajima te Zakon o jabnoj nabavi predvidjaju daljnju razradu projekta i onda Ocjenjivacki sud odlucuje jel to u okvorima onog sto je dopusteno li ne.

Vidjet cemo sto ce DKOM odluciti, jer ovo je jedna od stvari spomenutih u zalbi