Dinamo treba biti jako oprezan sa distribucijom karata na novi Kranjći jer će recimo pola stadiona biti za godišnjake a ostale karte trebaju biti distribuirane među što veći broj različitih navijača, pogotovo djeci. Bez toga bi dio navijača koji danas dođe na stadion par puta godišnje izgubio i to malo kulture dolaska na tekme. — SAS1987

Bit će tijekom sezone sasvim dovoljan broj utakmica da svi članovi kluba dođu na 2-3 utakmice, a bit će vjerojatno i utakmica za koje će ulaznice moći kupiti i oni koji nisu članovi.

Naravno, sigurno će biti kuknjave prvo od onih koji iz milijun ni malo razumljivih ili opravdanih razloga nisu članovi kluba, a onda i generalne kuknjave jer će tisuće, pa možda i deseci tisuća izvisiti za ulaznice, ali to je realnost. Ono što klub do tada mora napraviti je ustaliti praksu prvokupa ulaznica za članove i omogućiti vlasnicima godišnjih da jednostavno i digitalno prenesu svoju ulaznicu na drugog člana ili "prodaju" natrag klubu ako ne mogu doći na određenu utakmicu.

nije ti Ruanda baš siromašna. U top 3 najbogatije afričke zemlje je i u top 5 najčišćih država svijeta je. Ljudi Afrika je kontinent, ne država. — Ijayi Atiemwen

Nije bitno za ovu raspravu, ali Ruanda je po BDP-u per capita negdje oko 165. mjesta u svijetu i 35. mjesta u Africi. Definitivno ni blizu top 3 najbogatije afričke zemlje, ali s obzirom da je išla usporedba s nama ni to nije toliko važno jer najbogatija Afrička zemlja - Sejšeli - ima BDP per capita u razini hrvatskog, odnosno dvadesetak puta veći od Ruande.

Koja je napravila stadion. Doduše, obnovila stadion koji su davno napravili Kinezi, ali ipak.

Točno to, prečesto zanemarujemo činjenicu koliko je Maksimir zapravo hostilan stadion prema vlastitim posjetiteljima: nesiguran je, užasno nekomforan i tribine su mu zasrašujuće daleko od terena. Svi mi koji smo relativno redoviti na utakmicama tu smo unatoč stadionu, ne zbog njega - kada stadion postane dodatni razlog za dolazak, a ne otegotna okolnost, onda će cijela percepcija odlaska na utakmicu biti drugačija.

Da ne ulazim u detalje jer sam ih samo načuo pa da ne ispadne igra pokvarenog telefona, mislim da se iz onog prostora moralo svakako iseliti.

Zato kaj se otvorio u Ilici, tj. u Ilici se otvorio jer se ovog planiralo zatvoriti. Bolji, frekventniji i ako se ne varam povoljniji prostor.

Ne znam, ali pretpostavljam da je ugovor s Adidasom sezonski, znači izvjesno do kraja lipnja pa bi se Castore trebao predstaviti na početku srpnja.

Pitanje koje si ja ponekad postavljam je, koja je realna brojka mjesta novog Stadiona? — ZGBhoy

Realna brojka je 30-35.000 mjesta, kao što je i Maksimir. To je jedina cifra kojom se službeno baratalo, realna je i vjerojatno će se o tom kapacitetu raditi.

Treba imati na umu i demografija koja nam je katastrofa. — Cosey

Zagreb i Zagrebačka županija imaju milijun stanovnika. Demografija Hrvatske je strukturni problem, ali ne predstavlja realan problem za posjetu stadiona kapaciteta 30-35.000 mjesta. Nije da smo Auxerre - oni imaju 34.000 stanovnika i 18.000 mjesta na stadionu - pa da nam je smanjenje broja stanovnika prijetnja.

I dalje je to duboko retardirana ideja, pogledaj samo nakaradu od sjeverozapada i na stadionu i s vanjske strane, ali dok govorimo u kontekstu rekonstrukcija - ovo je i meni najljepši prijedlog.

Sreća naša da više o tome ne govorimo. Ruši sve.

koliko se sjećam.trebao se teren još ukopati i ići još jedan nivo tribina prema dolje. Atletske staze nebi bilo — reziser

Ova malo kasnija vizualizacija za "Euro 2012 u Hrvatskoj i Mađarskoj" je puno realnija i preciznija verzija originalnog projekta, dosljedna u punoj suludosti te ideje:



Inače, Kincl je bio toliko uporan u ideji da se Maksimir ne smije rušiti nego se mora nadograđivati da je je uspio napraviti i ovu verziju koja na prvu izgled kao potpuno nov i lijep stadion, ali je zapravo nadogradnja postojećeg:

Malo ću pokvariti party pa reći da to nije došlo sa Zekom i izbornim promjenama. — Vratite nam Istok

Mislim da nitko nije mišljenja kako je to došlo sa Zekom. Sigurno nije Zeko ušao u klub i odmah intervenirao u dizajn i kvalitetu blokića :)

u tom ideološkom smislu balansira gdje će recimo zabranit tj protivit se cajkama i istovremeno zabranit imena nekih ulica — Fanboy

Generalno se slažem, ali nisam ovaj dio shvatio: gdje je to Hrebak zabranjivao cajke i imena ulica?

Jedini liberali u Hrvatskoj su ovi iz Fokusa. — NitkoBitan

Nakiću, jesi to ti? :D

Liberalizam nije kad pročitaš Misesa i kreneš u libertarijanski džihad, ima razne podvrste od socijal-liberalizma preko klasičnog liberalizma do ordoliberalizma i drugih. Hrvatska nominalno ima nekih 6 liberalnih stranaka u Saboru: HSLS i IDS s po dva zastupnika te Fokus, Centar, Glas i Reformiste s jednim. Tih šest stranaka su bliže jedne drugima ideološki nego bilo kojoj drugoj parlamentarnoj stranci u Hrvatskoj. Nejedinstvo liberala u Hrvatskoj, sukobi njihovih ega i međusobno nepovjerenje zadnjih 20-ak godina vide se i na našoj ekonomiji, jer minimalno, gotovo kozmetički uspjevaju utjecati na HDZ/SDP makroekonomski duopol.

Ali kad govorim zaista o liberalima u mainstream shvaćanju klasičnog liberalizma, govorim o Fokusu i HSLS-u. HSLS i Fokus su ideološki dva krila iste stranke, ideološki se preklapaju u 99+ posto tema, ali su na dijametralno suprotnim stranama što se tiče pristupa politici: Nađi politiku gleda kao aktivizam, mora biti po njegovom ili nikako i ne želi surađivati ni sa kim da se ne bi kompromitirao pred svojim fanovima, a tako nikada ništa neće napraviti na nacionalnom nivou; dok je s druge strane Hrebak spreman koalirati i s crnim (plavim?) vragom, dizati koalicijsku ruku za hrpu pizdarija u koje ne vjeruje, samo zato da bi progurao 2-3 liberalne politike u zakonodavstvo. I jedno i drugo je legitimno, ali ispravan pristup je u sredini.

Kakva povijesna prilika za liberalne stranke - Fokus, HSLS, IDS, eventualno i Centar - da sjednu za stol i nabrzinu naprave zdravorazumsku koalicijsku alternativu ovom suludo opasnom cirkusu u režiji dva egomanijaka koji su u stanju uništiti državu samo da bi napakostili jedan drugome, i da ponude racionalnu, trezvenu, liberalnu alternativu s kojom bi se moralo koalirati za vlast i koja bi držala pod kontrolom novu Vladu od svih mogućih idiotarija. Ogroman potencijal imaju.

Ali liberali su to, usrat će priliku 100%. Hrebak bi HDZ izabrao prije vlastite majke, Fokus toliko živi u oblacima da im se koalicije raspadaju i prije nego što ih dogovore, a tim Puljak staljinovski ne trpi nikoga tko razmišlja iole drugačije od njih.

Razlika je u tome da je Hrvatska jedina država koja je 2016. bila na nižem nivou nego 2011. — Mali dioničar

To nije baš u potpunosti istina, čisto činjenica radi: na nižem nivou bilo je mnogo država, nismo čak bili niti najgori - mi smo pali oko 14%, Slovačka 11%, Mađarska 8%, Češka 15%, Slovenija 14%, Poljska 10%...

Ovo nije argument kako SDP ne zna, a HDZ zna. Jednako su nesposobni i jedni i drugi.

Eto koliko je ta stranka unazadila Poljake. Ovo je samo jedan od pokazatelja ali poprilicno relevantan i jednostavan za shvacanje. — NitkoBitan

Dobro si rekao: ovo je samo jedan pokazatelj cherrypickan izvan konteksta kako bi išao u prilog narativu. Poljska je velika zemlja s velikim industrijskim i poljoprivrednim potencijalima, naslonjena na Njemačku i neke stvari dolaze po inerciji, samo ih ne smiješ stopirati. Prosječna plaća u Poljskoj je od 2015. do 2023. porasla 75%, ali je i od 2007. do 2015. porasla 50% - a računaj da je to period u kojem je bila globalna financijska kriza. Medijalna plaća u Hrvatskoj je i dalje viša ili je tu negdje s medijalnom plaćom u Poljskoj, što je uvelike i odraz toga da smo mi mala zemlja u široj regiji, a oni s deset puta više stanovnika od nas imaju potencijal zaista bili sila. Gledaj to ovako: multinacionalne kompanije nas najčešće stavljaju u SEE i CEE regije. Ove koje nas stavljaju u SEE još nekako, ali koliko kompanija koje Hrvatsku imaju u regiji Central & Eastern Europe imaju CEE sjedište u Hrvatskoj, a koliko u Poljskoj?

Ne bismo se uopće trebali puno uspoređivati s njima, mi smo dvije potpuno različito strukturirane ekonomije. Mene uopće ne pogađa puno činjenica da je Poljska nas dostigla i prestigla po nekim ekonomskim parametrima, meni je žao vidjeti da su nas daleko iza sebe ostavile zemlje koje nemaju objektivno velike potencijale ali su ih svojim znanjem i željom za napretkom stvorile. Naš poraz je kaj smo 1996., nakon Domovinskog rata i svega kaj se onda događalo, imali BDP per capita gotovo 60% veći od BDP-a Estonije, a danas Estonija ima 50% veći od nas nas iako nit imaju bolje susjedstvo od nas, nit imaju neku tradiciju industrije, nit imaju neku prometnu važnost, nit su bogati energijom...

To je poraz. Ne smeta me ovaj graf, nije to strašno:



Smeta me ovaj, to što mi Hrvati očito nismo politički pametni i pronicljivi kao Estonci ili Litavci koji su "prešli igricu", donekle i Slovaci mada su i oni već u drugačijoj situaciji:



Slovačka nas je prestigla 1999., Estonija 2006., Litva 2012., ali kad pogledate trendove više-manje smo svi u isto vrijeme rasli i padali, samo je razlika bila u tome koliko smo rasli i padali... do dvije najgore vlade, Kosoričine i Milanovićeve, kad se trend mijenja i dok svi stagniraju mi padamo, dok svi rastu mi stagniramo, a bilo je i godina u kojima smo padali dok su drugi rasli.