Ako brojke koje sam gore naveo zbrojiš, dolaziš do toga da trenutno u Hrvatskoj ima oko 200.000 evidentiranih stranaca (nedržavljana RH niti zemalja EU), što je nešto više od 5% populacije.

Cca 150 000 stranih radnika i cca 50 000 tražitelja azila iliti migranata, ne brojeći one "u prolazu" ili pokušaju prelaska granice.

Ok, dio stranih radnika su bili sezonci, stoji, ali najveći broj stranih radnika nije u turizmu, nego graditeljstvu.. manje od trećine je u turizmu i ugostiteljstvu pa čak i da su se svi do jednog vratili kući (a nisu, jer svakodnevno ih viđam na gablecu, dakle rade u ugostiteljstvu, a tu nam je i ona prelijepa sisačka Nepalka :heart: ), opet smo na preko 100 000 (velim, neka ih, rade ljudi) radnika + 50 000 azilanata (većinom la pa pa što se mene tiče).

Zabrinutost, ako pitaš o stranim radnicima, ne izazivaju ni kod mene. Samo ti odgovorih na pitanje o brojkama.

Što je sa ilegalnim migrantima koji su "zapeli" ovdje? Ima li netko te brojke? — The Undertaker

U prvih 9 mjeseci ove godine azil je zatražilo 54.482 ljudi, a odobreno je u istom razdoblju 18 zahtjeva.

Među tražiteljima azila prednjače Afganistanci, njih 17.359, slijede državljani Turske, njih 7.027, zatim Maroko 5.361, Pakistan 4.153 itd...

Koliko ih je vraćeno nazad na granici ili propušteno dalje na zapad.. to ne zna nitko.

Edit:

- za dodatnu informaciju, 610 migranata nam je vraćeno u 2023. (prvih 9 mjeseci) iz ostalih EU zemalja prema odredbama Dublinskog postupka/sustava (Dublinska uredba u pravni sustav azila Europske unije uvodi pravilo da je za razmatranje podnesenih zahtjeva za azil primarno odgovorna ona država članica kroz čije je granice pojedini tražitelj azila prvi put stupio na teritorij Unije, primjenom takozvanog načela prvog ulaska)

Ne govorim o radnoj migraciji odnosno o Nepalcima, Filipincima itd... koji su ovjhe došli na poziv, sa radnim dozvolama. Ako netko ima brojke i za njih, neka stavi. — The Undertaker

Do kraja listopada 2023. u ovoj je godini izdano 147.301 dozvola za boravak i rad.

Prema državljanstvu:

• Bosna i Hercegovina – 33.422
• Srbija – 21.757
• Nepal – 18.603
• Indija – 12.686
• Sjeverna Makedonija – 12.319
• Filipini - 9.187
• Kosovo - 8.742
• Bangladeš – 6.961
• Turska – 4.269
• Albanija – 3.599

Ti si u biti malo eksplicitnije sročio ono što sam ja rekao — deda

Pa ne bih baš rekao. Ne vidim u tvojim postovima da piše išta od onog što sam napisao, osim da je potreban sustav.

Međutim, kakav sustav, odnosno kakav pristup ovom problemu..

Odgovorio sam ti četvrtom točkom na to. Zalažeš se za sustav s individualnim pristupom po principu "svugdje ima dobrih ljudi", a ja na sustavan pristup u inicijalnom probiru, po demografskim, socijalnim i drugim mjerljivim kriterijima. Ja sam malo elaborirao i razradio ono što je @marcio amoroso napisao, a ne ti u ovom slučaju.

Ne da mi se više pisat litanije na forumu. Beskorisno je. O bilo čemu. — deda

Pitao si "što bi vi", odgovorio sam "što bih ja".

Strašno :vomit: — xFire

nek jedu govna :vomit: — xFire

Odvratno :vomit: — xFire

Fuj :vomit: — xFire

drugovi te nebitni kresovi :vomit: — xFire

Gade mi se :vomit: — xFire

nikome ništa :vomit: — xFire

Kolega, možda malo laganija hrana i đumbir. :wink:

Povijesna greška europskih zemalja je masovno puštanje ljudi na svoj teritorij bez ikakvih preduvjeta. Jedino rješenje je pojedinačan pristup. Provjera, probni period, učenje jezika i kulture, polaganje neke vrste ispita. Za nas nije kasno, ali mnogi su taj vlak propustili i morat će se nositi s rastućim problemom. — deda

Kako biste vi odlučili kako i koga pustiti da se trajno naseli u Hr ako moju metodu smatrate nedovoljno dobrom? — deda

Ne bih pustio nijednu jedinu osobu koja je pokušala ili uspjela nezakonito ući u zemlju. Nijednu.

Nek traže azil - odbijeno.

Ništa "samo želim živjeti u Švedskoj", ništa "pa i Hrvatska mi se sviđa", ništa "Njemačka će mi dati stan, samo me pustite dotamo".

U BiH, Crnoj Gori, Mađarskoj, Srbiji, Sloveniji, Italiji - rata i proganjanja nema, dakle prošli su najmanje 1 zemlju prije nego što su došli u ovu (samo za primjer, a vrijedi za bilo koju EU zemlju).

Izbjeglice treba zbrinuti, pomoći im, ali izbjeglice ne prelaze tisuće kilometara i brojne granice kroz šume i preko rijeka bez dokumenata, ali s novcem.

Laž je, prijesna laž, koju moralisti (moralni ucjenjivači) rado šire, da se Ukrajince zbrinulo i primilo jer su bijeli Europljani, a Marokance (samo za primjer) nije jer su Arapi. Ukrajince se zbrinulo jer im je u zemlji rat, ali nekako su uzeli osobnu sa sobom, a Marokance (primjer) nije jer im je u zemlji mir i jer NEMAJU pravo živjeti gdje god im se sprdne i svidi živjeti.

Nemam ni ja pravo useliti u jednu lijepu kuću na Pantovčaku na koju sam bacio oko pri šetnji, iako bi mi bilo komotnije nego u mom stanu.

Toliko o ilegalnim migracijama.

A sad o legalnim, odnosno o tome "kako bismo mi odlučili i koga pustili da se trajno naseli...".

(Ponavljam, nikoga tko bane kroz prozor nepozvan, umjesto da pokuca na vrata.)

Europa stari, odumire, Europa stanovništvo treba.

I tu dolazimo do "kako i koga"..

1) Privlačenjem stranih studenata iz ciljanih zemalja (kojima daješ obrazovanje, priliku, integraciju, zapošljivost, a sebi radnu snagu i ljude koji neće visjeti na socijalnoj pomoći i bauljati gradom - neki hoće, ali to rade i neki naši studenti kad (nikad) ne završe);

2) Komparativnim analizama obrazovnih sustava i pronalaženjem potrebne radne snage;

3) Uzimanjem u obzir iskustava u prilagodbi i procesima integracije drugih zemalja pa se na nekim tržištima oglašavaš i nudiš, a na nekim ne - imaš na to puno pravo; biraš zemlje za koje smatraš da ima stanovništvo koje ćeš lakše integrirati u svoj sustav vrijednosti, običaja, kulture (ne moram eksplicirati što to znači, mislim da se dosta jasno vidi diljem Europe koju sam, kao što znaš, prošao uzduž i poprijeko);

4) Individualni pristup po principu case by case vrijedi u slučaju "viših sila", izvanrednih situacija gdje razmatraš pojedinačne slučajeve i odlučuješ kako postupati, a u kontekstu širokih i masovnih migracija imaš ili bi ga morao ustanoviti ako ga nemaš - sustavan i pragmatičan pristup, analitički utemeljen i provediv sustav kontrolirane imigracije.

ja bi radije tamo Gvardiola a njega na mjestu stopera nek zamjeni Erlić — Dudu9

Mislim da će to i biti kombinacija za jače utakmice na EP.

Ovo jučer je bilo napravljeno, prema najavama, s idejom da bude više centaršuteva na Budimira koji dobro igra glavom, a naprijed Armenci nisu toliko moćni da Sosina propusnost bude problem (velim, prema ideji, ispostavilo se da ga i oni probiše dosta naivno).

Međutim, ispostavilo se isto tako i da je osnovna ideja upalila, iz nje i jest pao jedini gol.

a 2018. nam je izbornik upoznao igrače u zadnjem kolu prije ''baraža''. — The Undertaker

Kojeg je tek trebalo izboriti (baraž, ne SP), a onda i proći. Nakon što se doma izgubilo od Finske.

U sjećanju je, međutim, izbornik dobio u ruke aktualne svjetske prvake koje je forsiranjem starih zasluga spustio na srebro.

Divim se, zaista, svakome od vas kome reprezentacija nešto znači, a pritom imate volje i strpljenja čitati ovakve idiotarije i onda mirno protuargumentirati.

U meni tolika razina

a) obične ljudske "glupoće"

ili

b) obične ljudske zlobe

...budi najmračnije kutke duše i takvu razinu mašte da se uplašim samog sebe.

Ime?

Pukštas produžio s Hajdukom do 2027. — Eduardo

Izvrsno za Hajduk (igrački i/ili prodajno).

Pukštas je, za mene, jedini njihov igrač za kojeg bih volio da nosi plavi dres (uključujući stopere koji su stabilniji od naših trenutnih, ali nisu kvaliteta kakvu želim Dinamu i uključujući Livaju koji je odličan igrač, ali igrač kakve ja naprosto ne volim - ljenivac koji obranu ne igra nikad pa ni tad).

Ne bih rekao da Dalić to tako gleda, kao na drugo i onda potencijalno nepotrebno treće lijevo krilo. Meni se čini da on to vidi kao "raznolike ofenzivne opcije" i, dodatno "igrače koji možda mogu pomoći nekim potezom u napadačkom dijelu, a neće remetiti hijerarhiju svlačionice", a ne numerički zbroj lijevih krila.

Da se moram kladiti rekao bi da će mjesta izboriti još Baturina i Šimić iako su 4 stopera možda čak premalo. — marcio amoroso

Baturini dajem najveće šanse, a za drugo mjesto će sve ovisiti o sezoni kakvu će imati Pjaca, Beljo i Šimić, ostali s ovog tvog mini popisa mislim da imaju minimalne šanse.

Naravno, i kod Baturine ovisi o sezoni, ali u njegovu formu najmanje sumnjam od pobrojanih.

Šimić bi se možda već na zimu mogao prodati, a onda postaje upitno koliko će i kako igrati (računam ipak da će pametnije birati ljeto).

Osim toga, dosad nije participirao u A selekciji, za velika natjecanja sigurnije je ići na one za koje se zna kako se uklapaju u momčad, nogometne vještine i forma nisu uvijek presudni (meni je to normalno i razumljivo, jer mislim da ovo nije matematika i 100x ću to ponoviti, ali dobro, ne sumnjam da bi Šimić znao svoje mjesto u tom kontekstu).

Zato mislim da Pjaca ima vrlo solidne šanse, pogotovo ako podigne brojke.

Kako je lijepo odmarati oči na racionalnom, konstruktivnom, argumentiranom i zaključno nepatetično emotivnom postu na ovoj temi.

10 bih lajkova dao da mogu.

(edit: tagiram jer je prebacivanjem postova s druge teme u međuvremenu između Dioničarevog posta i ovog mog komentara upao Zeus s ovim svojim pa da ne bi ispalo da sam opet sarkastičan i da to komentiram)

:clap: