Njemu će se sigurno tražiti klub, ali ja osobno bi bio sretan da ostane. Pošten je igrač, a k tomu je motoričan i agresivan. Upravo to nam treba.

Imamo 8(?) igrača koji konkuriraju za te 3 centralne pozicije u veznom redu (Franjić, Bulat, Ademi, Mišić, Gojak, Tolić, Baturina, Ivanušec) + 4(?) na posudbama (Đurasek, Đira, Burton, Marin). S obzirom na Ademijevu podložnost ozljedama i veće potrebe za pojačanjima na drugim pozicijama (lijevi bek, desno krilo, špica) moguće čak da na ovoj poziciji neće bit čistke. Jer ako bi i našli Gojaku klub, koga bi doveli kao zamjenu za njega (rotacijski igrač)? Povlačenje jednog od ovih igrača s posudbe već na zimu mi se ne čini izglednim.

Ja također mislim da se vezni red u zimskom prelaznom roku neće dirati.
Fokus će biti na lijevom beku, desnom krilu i napadaču.

Edit: stoper također, ali samo ako se Lauritsen proda.

Vjerojatno najpotcjenjeniji igrač Dinama. Imam osjećaj da minute dobije samo u najtežim utakmicama i te u pravilu odradi vrlo dobro. Sad će protiv Slavena i HD-a vjerojatno opet na klupu. Po meni mora imati mjesta u momčadi i kad su svi zdravi, a kamoli kad su nam dva jako bitna vezna igrača ozlijeđena.

Ono što posebno cijenim kod njega je da uvijek daje sve od sebe. Jasno da kad gledamo talent nije ni blizu našim najboljim veznjacima, al velikim srcem to nadoknadi.

Nisam imao ništa protiv njegovog odlaska jedno vrijeme ali se digao u formi i još jednom pokazao da ima mjesta u Dinamu, treba dobiti novi ugovor.

Gojak je uvijek bio jako zahvalan igrač. Njegov je problem što ljudi puno više cijene ofenzivni učinak nego defanzivu i "rad" na terenu. Sjetimo se samo prije odlaska na posudbu. Većina se sjeti one promašene šanse protiv Benfice i uporno drve po tome te pritom ignoriraju sve dobro što on donese momčadi.

Nakon toga je uslijedila ta posudba za koju smo svi mislili da je tu i transfer gotova stvar pa su ga ljudi "prekrižili" i kad se iznenada vratio, svima je bio višak.

No po meni igrač koji apsolutno ima mjesta u momčadi.

Odlicna zamjena za Ademia svaki put

Gojak je sinoć upisao 200. nastup u dresu Dinama.19 golova, 7 naslova prvaka, 3 Kupa, jedan Superkup :clap:

Amer i sluzbeno u Ferencvarosu. Sretno Amere i trpaj cigane u skupini.

Sretno Ameru u nastavku karijere

Gojak mi je uvijek bio jedan od najdrazih igraca u Dinamu. Da se nije dogodio je*eni Lisabon danas bi 80% onih koji slave njegov odlazak promislilo koliko je ovo pametan potez. Posudba u Torino ga je unazadila i zbog njega samog mi je drago da odlazi, te se nadam da ce igrati i biti zadovoljan.

Na stranu to sto je moj bosanac i sto mi je zbog toga jos drazi, al uvijek je davao sve od sebe. Nekad jednostavno nije islo, al vecinom je pruzao jako dobre partije. Zabio je i neke bitne golove. Njegov gol Anderlechtu vani mi je po tko zna koji put ulio nadu da cemo konacno prezimiti, a onda je odigrao fenomenalnu utakmicu i zabio Trnavi u utakmicu kojom smo osigurali proljece. Meni osobno njegov najdrazi gol. Kako se samo ludovalo tu noc. Spasio nas je i bruke u Trondheimu. Po tome cu ga pamtiti, Lisabon se ionako zaboravio nakon Tottenhama.

Sretno mu bilo!

Pamtit ću ga po golovima Rosenborgu i Trnavi, igrač koji bi uvijek uskočio kad je trebalo :strong:

Sretno care!

Da je Andrija Matijaš Pauk (parafraziram Ukrajince - Heroju slava!) znao onomad kako će goriti jedan forum na zadnji transferni dan, ne bi nikad uoči tamo nekakve bitke u tamo nekakvom ratu rekao da će goriti nebo i zemlja kad krenemo..

Ostala bi ta rečenica nekom drugom danas da je izgovori. :yikes:

Kako bilo, u svemu tome htio bih reći samo hvala Ameru Gojaku za sve što je Dinamu dao, bio mi je i ostat će mi drag igrač. Volim autsajdere koji se daju uvijek i bez zadrške i budu mi nekako posebno dragi oni koje se voli pljuvati ili mrziti. Ne zbog moralnog "vertikalizma", nego zbog toga što mase često imaju istančan osjećaj za pogrešno.

Naravno, Gojaka ipak mnogi Dinamovi navijači i cijene, pitao bih se jesam li se rastao sa zdravom pameću da sam jedini.

Da ne pametujem i ne filozofiram previše, koga svlačionica voli, a njega voli, njega se nema nego barem poštivati.

Hvala Amere čak i na onom promašaju, znaš ti kojem, jebiga i to je emocija koju zauvijek pamtiš. A zbog toga smo se valjda i zaljubili u ovaj klub i zato valjda i pratimo najbolji sport ikad izmišljen.

Sretno!!!