To je razlog gužvi u Zagrebu, što se ulice koje su mahom svoje konture koje imaju danas dobile 60-tih, pune masovno iz godine u godinu sve većim brojem auta, kako bi se ekipa odvezla tri ili četiri ulice dalje na posao. — Mathiasovi Chageri
To je razlog gužvi u Zagrebu, što se ulice koje su mahom svoje konture koje imaju danas dobile 60-tih, pune masovno iz godine u godinu sve većim brojem auta, kako bi se ekipa odvezla tri ili četiri ulice dalje na posao — Mathiasovi Chageri
Ljudima je problem prošetati i radije se provozaju jedan km ili dva autom. U pravu si da je javni prijevoz u gradu na niskim granama i hitno treba modernizaciju i poboljšanje, ali svejedno je dosta u ljudima kao takvima. Slično je i s otpadom. Grad usprkos velikim najavama nije ni približno riješio taj problem, ali su i navike ljudi kao da su jučer izašli iz pećine. — Mali Zeus
To sve govori o neučinkovitosti javnog prijevoza. Previše semafora koji usporavaju promet i stvaraju guzve. — dinamo u srcu
Plus žuta traka u koju se svi ubacuju. Recimo skretanje iz Ozaljske u Vukovarsku koje je rak rana gradskog prometa odvajkada. Obično od stanice Park Stara Trešnjevka do Trešnjevačkog placa zna biti i po pola sata vožnje zbog kolone u žutoj — Mali Zeus
Kombiniranjem svih nepovoljnih uvjeta za vožnju biciklom u Zagrebu (kišni, vjetroviti, hladni, vrući i snježni dani) treba uzeti u obzir potencijalno preklapanje dana s različitim uvjetima. Na primjer, neki kišni dani mogu također biti hladni ili vjetroviti.
Prosječan broj nepogodnih dana godišnje mogao bi se procijeniti na sljedeći način:
Kišni dani: oko 100-110 godišnje.
Vjetroviti dani: oko 20-30 godišnje.
Vrlo hladni ili vrlo vrući dani: oko 60-80 godišnje.
Snježni dani: oko 20-40 godišnje.
Uzimajući u obzir preklapanje među ovim kategorijama, realan raspon nepogodnih dana za vožnju biciklom bio bi 120-160 dana godišnje. Dakle, otprilike trećina do gotovo polovica godine može biti nepovoljna za bicikliranje, ovisno o godini i vremenskim uvjetima.
Za hodanje, vremenski uvjeti nisu toliko restriktivni kao za vožnju biciklom. Ipak, određeni uvjeti mogu smanjiti udobnost ili sigurnost hodanja:
1. Kišni dani: Dok lagana kiša ne predstavlja značajan problem, jaka kiša ili dugotrajne padaline (100-110 dana godišnje) mogu otežati hodanje, pogotovo ako se stvara lokve ili blato.
2. Vjetroviti dani: Iako je hodanje manje pogođeno vjetrom nego bicikliranje, jaki vjetrovi (20-30 dana godišnje) mogu biti neugodni, posebno na otvorenim prostorima.
3. Ekstremne temperature: Za hodanje, granice su nešto šire. Vrlo niske temperature (< -5°C) i vrlo visoke (>35°C) mogu biti nepovoljne (40-50 hladnih dana i 20-30 vrućih dana godišnje).
4. Snježni dani: Hodanje po snijegu ili ledu može biti opasno zbog skliskih površina (20-40 dana godišnje).
Uz preklapanje između kategorija, procijenjeni broj dana s nepovoljnim uvjetima za hodanje u Zagrebu bio bi oko 80-120 dana godišnje. Time je hodanje u prosjeku moguće više dana nego vožnja biciklom, ali ipak ovisi o vremenskim uvjetima.
Što sam ja upravo pročitao, mislim na onaj dio koji si citirao? :D — Mali Zeus
Za udaljenosti duze od 1-2 km pjesacenje budimo realni nije opcija, a o dolasku biciklom na posao i sjedenje nekoliko znojnih ljudi u uredu mi je ono bas top... — Jaro
nego jer pojedini polasci uopce ne krenu - ili nema autobusa, ili nema vozaca koji bi vozio taj autobus. — Jaro
Pa na Maksimirskoj od Kvatrića do Dubca je jedna traka sa semaforima. Pa popodne bude svakodnevno kaos. — dinamo u srcu
Zona Dinamo je Forum na kojem se okupljaju navijači i simpatizeri Dinama, te na jednom mjestu raspravljaju i informiraju se o klubu i svim ostalim stvarima koje imaju poveznicu s našim klubom. Ostali su dobrodošli kao gosti i u skladu s tim trebaju se i ponašati.