Definitivno nam treba osoba koja bu odgovorna za sportski sektor, a ne jos jednog poslovnjaka (svaka cast njima) ali nam treba osoba koja bu poveznica Uprave i sportskog direktora. — Jurki

Što bi radila ta osoba poveznica između uprave i sportskog direktora?
Imamo sportskog direktora i Zeku, koji je itekako involviran u sportski dio tako da nema nikakve potrebe za članom uprave zaduženim za sportska pitanja.
Što se tiče Germanijaka, pišu gluposti jer nemaju nikakve informacije iz kluba i tako to mora i biti.

Danas nakon IO-a.

Možda nema trenutno.

Ne budi bahat. Sasvim legitiman post. Zašto bi netko kupovao polovnu majicu za isti iznos kao i novu?

Ima šanse da uđe u klub, ali taj klub nije dinamo sigurno.

Prebacite su na temu religije.

Pusti ga. Lik kao relevantne izvore uzima osobni dojam.

Ja isto tako znam nekoliko iznajmljivaca i svima je prosla sezona bila najbolja do sada.

U nekim mjestima ima previse privatnog smjestaja, a otvara se i hrpa novih. Naravno da je nemoguce da svi budu zadovoljni.

Ne pada mi na pamet o ekonomiji diskutirati s tobom. Cudi me da nisi stavio u post pokojeg pedera.

Međutim, po napisanom, tvoja idealna drzava je Jugoslavija, cestitam ti.

Mislim da se ti moras malo jasnije izrazavati :wink:
Ovo sto si napisao također nema smisla. Valjda je svakome tko i povrsno prati dinamo jasno da mamic s dinamom vise nema nikakve veze.

Mišljenja sam da su potrebne godine da bi se promjenio mentalitet dinamovih navijača — GZomanid

S ovime se slazem. Trebat ce svakako raditi na tome. Ne treba se zanositi zavrsnicom prvenstva.

naviknutosti ljudi da mamići vladaju klubom — GZomanid

Naslusao sam se u zadnjih 20 godina jako puno razloga za ne odlazak na utakmicu, ali jos nisam cuo da je netko rekao da nece ici jer Mamici vise ne vladaju klubom.

Cijena ulaznica nije u top 5 razloga dobre ili lose posjecenosti utakmica.

Cijelo vrijeme ti pokusavam docarati da cijene stanova i mogucnost kupnje istih nisu relevantan pokazatelj rasta ili pada zivotnog standarda. Pocetkom tisucljeca si vjerojatno mogao za prosjecnu placu kupiti veci dio kvadrata stana nego danas, a je li to znaci da je zivotni standard bio visi? Kako da ne.

Prosjecna neto placa u Zagrebu u srpnju 2007. godine je bila 5300 hrk, odnosno nesto vise od 700€, a kvadrat stana je kostao 2100€. Znaci, trebale su ti 3 place da kupis jedan kvadrat. Danas je prosjecna placa 1.570€, a prosjecni kvadrat sigurno nije 4.700€.

Ali opet ponavljam, cijene stanova nisu nikakav pokazatelj. Pitaj prosjecnog Svicarca moze li si kupiti stan, a sigurno im je standard puno visi nego nas.

Ja uopce ne pricam o cijenama godisnjih nego sam se ukljucio u razgovor o rastu inflacije, standarda itd.

Iznosis teze koje nemaju nikakvog smisla navodeci primjer cijena stanova.

Prosjecna neto placa u Zagrebu je od rujna 2022. do danas porasla za 33%.
Inflacija je u tom razdoblju nekih 20ak % po sluzbenim podacima. Neka je i 30%. To i dalje nije pad zivotnog standarda.

Da ti kazem kakav je to "rast".
Prije si s placom od 1200 eura mogao kupit kvadrat stana u ZG. Danas s placom od 2500 eura nemas za cijeli jedan kvadrat. — emilperska

Majstore, 2007. godine za kvadrat stana u Zagrebu su ti trebale 3 prosjecne place.
Građevina ima svoje cikluse i ovo sto si ti naveo nije nikakav argument za rast ili pad zivotnog standarda. Pitaj prosjecnog Njemca kolika mu je cijena stana u Munchenu i koliko mu treba placa za kvadrat.