Osobno bih volio sve na jednom etažu staviti. Ali dvije etaže olakšavaju organizaciju svega. — Toni90d

Može se napraviti fake double tier poput yellow walla u Dortmundu koji tehnicki gledano nije jedna tribina. Ili po uzoru na stadion Lyona

@mali M mičem se sa Zone, ali da ne ispadne da izbjegavam okladu - hoćeš da ju poništimo ili da se vratim treću nedjelju u svibnju da proglasimo pobjednika? Meni je svejedno.

Nema ponistavanja oklade, izmijenite broj telefona i budite na Zoni jer ocekujemo fotku s vecere na temi Kranjce. Ostale teme ne morate citat. :smile:

očekivao sam ovakvu patetičnu poruku na ovoj temi.. i sad da se razumijemo, ovo ne mislim na zao način, nego izvolite svi koji ste možda i krivo ili niste krivo procijenili situaciju ili trenere ili momčad, s koje god strane gledali, stisnite zube i ne obraćajte se s visoka da ne želite sudjelovati na ovakvoj Zoni jer su oduvijek dio Zone i oni koji se naslađuju i oni koji likuju i oni koji šute i oni koji filozofiraju i oni koji su stručni, oni strpljivi itd itd. Nemora se nitko sad teatralno izlaziti sa Zone jer ne želi djeliti prostor s miševima, tako vrijeđate sve koji ostaju ovdje.. skupite si muda i istrpite svi i vratite se sutra ili kao ti (zasluženo, znaš i sam) nakon bana za vrijeđanje... Dajte poštedite cijeli forum drame izvrijeđajte se i vratite nakon bana.. baš me živcirate svi koji odustajete jer je malo teško trenutno bit strpljiv navijač Dinama...

Za tu teatralnost se koliko znam dobrano optuživalo i Maksima, Miru Vugrinca ali i Captaina Americu.


Uglavnom, da skratim, slažem se i potpisujem ovaj komentar. Ne vidim nigdje nikakvo zlo koje uništava klub i likuje nad ovom sudbinom. Ako i ima toga, minorno je i ni po čemu ne utječe na klupske procese niti ometa klupske strukture da svoj posao najnormalnije odrađuju.

S druge strane, nikakvo herojstvo nisu niti ga dokazuju ovi patetičari s odmagljivanjem sa Zone nakon prve krize i prve sezone nove vlasti.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/imamo-studiju-za-novi-maksimir-kostat-ce-295-miljuna-eura-gradit-ce-se-hotel-i-trgovacki-centar-investicija-ce-se-isplatiti-2069-15572109?cx_linkref=jl_home_najnovije

Bome, strašan projekt. Predviđa se završetak krajem 2030. godine.

Netko čitav tekst,ovdje ili u inbox?

EKSKLUZIVNO
Imamo studiju za novi Maksimir, koštat će 295 milijuna eura, gradit će se hotel i trgovački centar, investicija će se isplatiti 2066. godine!
Kompleks bi mogao dobiti i novo ime...
Piše:Krešimir Antunović
Objavljeno: 09. travanj 2025. 20:35

Jutarnji list u posjedu je Studije investicijskog ulaganja u sportske objekte na području Grada Zagreba, a na kojoj se temelji sporazum o izgradnji novog stadiona Maksimir.

Iako je sporazum potpisao Grad Zagreb i Vlada RH, dvije javne institucije, studiju je nemoguće pronaći na službenim stranicama i glasnicima. Pristup studiji javno su zahtijevali gradski oporbenjaci, arhitekti, ali i oprezniji navijači zagrebačkog Dinama, međutim, njihovi zahtjevi su nailazili na zavjet šutnje u redovima gradske vlasti.

I Jutarnji je u više navrata službeno tražio studiju od gradskih službi, no na svih šest upita, dobili smo odbijenicu.

Tekst studije koju ekskluzivno objavljuejemo, dobili smo u posjed tek nakon izravne komunikacije sa Službenikom za informiranje iz Ureda gradonačelnika. Otkrivamo što se to krije u elaboratu za koji se čini kako nitko od nadležnih ne želi da javnost zna.

Odgovor na pitanje zašto vlada svojevrsna omerta oko studije se može naći u samom troškovniku izloženom u studiji koji za gradnju stadiona predviđa cijenu od 174 milijuna eura. Informacija je to koju je s javnosti podijelio gradonačelnik Tomislav Tomašević, ali ono što su mudro prešutjeli i Grad i Vlada RH činjenica je kako će sveukupni projekt izgradnje stadiona i popratnog sadržaja u sklopu predstavljenog kompleksa Maksimir, građane stajati čak 121 milijun više, odnosno 295 milijuna eura. Razlog zašto se s ovim iznosom nije izašlo u javnost je moguća usporedba s gradnjom Pelješkog mosta za koji je moralo biti odvojeno tek 4 milijuna eura više nego što će to po prvotnim procjenama morati biti za cjeloviti projekt novog stadiona Maksimir.

Inače, Studiju o investicijskom ulaganju u sportske objekte na području Grada Zagreba, puni naziv elaborata koji se bavi isključivo kompleksom Maksimir, na zahtjev grada izradila je splitska konzalting tvrtka UHY Savjetovanje. Ova sveobuhvatna analiza gradnje novog stadiona u obzir je uzela i detalje poput broja nezaposlenih na području Maksimira, ali i otkrila stvarne troškove gradnje kompleksa.

Analiza počinje pregledom trenutačnog stanja u kojem je utvrđeno kako SRC Svetice, kojih je stadion Maksimir dio, čine četiri zone, od A do D, te da im je svima, osim zoni B koju čine bazeni Svetice, potrebna cjelovita obnova. Zonu A čini atletski stadion i sadržaji za atletiku; zonu C čini kompleks stadiona Maksimir, pomoćni tereni uključujući i Hitrec Kacijan te kamp GNK Dinamo uz pristupni prostor stadiona. Zona takozvanog logističkog sklopa koja uključuje pomoćne prostore, prostore za parkiralište i javni gradski prijevoz nosi oznaku zone D.

‘Situacija je nakon potresa iz podnošljive prešla u jako lošu‘
Naručena studija obuhvaća analizu samo područja pod brojem C, odnosno područje maksimirskog stadiona o kojem su iznesene povijesne činjenice. Naime, glavni nogometni stadion Maksimir počeo se graditi nakon Drugog svjetskog rata, od 1946. godine, faza po faza, tribina po tribina, te su se one dodavale i rekonstruirale, a najnovija jača rekonstrukcija potječe iz 90-ih, kada je srušena i sagrađena nova sjeverna tribina stadiona, a koja je objedinila i uredske prostore GNK Dinamo.

PROČITAJTE VIŠE Gradska skupština prihvatila sklapanje sporazuma o Gradskom stadionu Maksimir
U tom smislu, glavni stadion nije jedinstvena vizualna, arhitektonska i stilska cjelina, već predstavlja sam za sebe povijest razvoja grada Zagreba, a današnji izgled definiran je činjenicom zasebnih faza gradnje bez arhitektonskih natječaja.

image
Podjela Maksimira na zone

Uhy Savjetovanje/Uhy Savjetovanje
Situacija je iz podnošljive prešla u jako lošu nakon razornog potresa koji je pogodio grad Zagreb te onesposobio jednu od glavnih tribina - istočnu tribinu, koja je do danas zatvorena za upotrebu. Danas je stadion apsolutno neadekvatan za suvremeni nogomet, renome i ugled grada Zagreba, GNK Dinama i hrvatske nogometne reprezentacije, ali i Republike Hrvatske u cjelini.

Kao rezultat analize stručnjaka iz UHY Savjetovanja, u studiji se nalaze tri scenarija gradnje stadiona. Modeli stadiona su rađeni komparativnom metodom, gdje su se prilikom izrade rješenja koristili dostupnim podacima već sagrađenih stadiona u Europi. U obzir su uzeti stadioni sagrađeni nakon 2015. s kapacitetom između 19 i 50 tisuća sjedala, od čega se barem 8% mora odnositi na VIP kapacitet. Zbog ekstremno visokih troškova gradnje izuzeti su Wembley, Tottenhamov stadion, ali i stadioni u Rusiji i Turskoj kod kojih je još jedan od nezadovoljavajućih čimbenika bio drukčiji sigurnosni standard od onog u ostatku Europe.

Nastavno na spomenute filtere, stručnjaci iz Splita kao relevantne su stadione izdvojili BBBank Wildpark u Karlsruheu, Raiffeisenbank Arenu u Linzu, Freiburgov Europa-Park, atenski stadion Agia Sophia, arhitektonsko čudo Matmut Atlantique u Bordeauxu te slovački Tehelné pole.

image
Matmut Atlantique djelo je čuvenih arhitekata Herzoga i de Meurona

Romain Perrocheau/afp/profimedia/Romain Perrocheau/afp/profimedia
Prosječna cijena sjedala na tim stadionima u trenutku njihove gradnje iznosila je 3902 eura, dok će 2027. godine, kada studija predviđa izgradnju sjedala na stadionu u Maksimiru, cijena iznositi 4975 eura.

Razlike u modelima stadiona su veličina Glavnog stadiona, gdje se promjena odnosi samo na ukupan broj sjedala; veličina komercijalnih sadržaja koji će biti izvan stadiona i period promatranja operativnog poslovanja.

Ovo su scenariji:

Prvi predviđa stadion kapaciteta 35.000 sjedećih mjesta, što je maksimalna zadana veličina, te komercijalni sadržaji ukupne bruto razvijene površine 35.100 m². Od toga trgovački centar površine 12.000 m², uredski prostori 13.200 m², hotel 9900 m², i to kapaciteta 160 soba.

Drugi predviđa stadion kapaciteta 34.000 sjedećih mjesta, što je smanjenje za 1000 sjedala, i to redovnih i business sjedala, a komercijalni sadržaji uvećani su za 20% od scenarija 1 ukupne površine 42.120 m². Od toga trgovački centar površine 14.400 m², uredski prostori 15.840 m², hotel 11.880 m², i to kapaciteta 192 sobe.

Treći scenarij predviđa kapacitet 32.000 sjedećih mjesta na stadionu, što je smanjenje za 3000 sjedala, i to redovnih i business sjedala. Komercijalni sadržaji bili bi ukupne bruto razvijene površine 35.100 m². Od toga trgovački centar površine 12.000 m², uredski prostori 13.200 m² i hotel 9900 m², i to kapaciteta 160 soba.

Veličina i broj parkirališnih mjesta, veličina i broj pomoćnih terena, troškovi gradnje, projicirani prihodi i rashodi, procjene popunjenosti i niz drugih parametara su stalni te ne ovise o izabranom modelu gradnje. A gradske vlasti su od predstavljena tri, izabrale scenarij 1, čiji detaljan pregled donosimo niže u tekstu.

Završetak radova ipak najranije 2030.?
Iako je na predstavljanju sporazuma o izgradnji novog stadiona Maksimir Tomašević predstavio očekivani završetak izgradnje do 2029., prema studiji će ipak trebati nešto više vremena. Na predstavljenom hodogramu UHY Savjetovanje se vodilo rasporedom koji je pripremu i provedbu arhitektonsko-urbanističkog natječaja predvidio za cijelu 2024. i prvu polovicu 2025. Ako uzmemo u obzir da je na predstavljanju sporazuma u veljači ove godine najavljena provedba arhitektonsko-urbanističkog natječaja do kraja 2025., prema hodogramu bi završetak radova trebao biti ipak krajem 2030.

PROČITAJTE VIŠE Tomašević: ‘Grad neće plaćati gradnju novog Maksimira‘; Bačić: ‘50 posto plaćat će država, a 50 posto Grad‘
Tako bi se spomenuti natječaj trebao provesti do lipnja 2026., a iduće godine krenulo bi se u pripremu i provedbu investitorskog natječaja, koji bi se iste godine trebao i zaključiti. Nakon natječaja slijedi projektiranje, odnosno pripreme za rušenje i gradnju, koje bi trebale trajati tri godine, odnosno od 2027. do 2030. Upravo se krajem 2030. očekuje otvorenje stadiona i cjelovitog kompleksa.

image
Rušenje trenutnog stadiona se predviđa u drugoj polovici 2027.

Boris Kovacev/Cropix
Od sada na utakmice HNL-a za 25 eura
U studiji se nalazi i procjena cijene ulaznica za domaće, ali i europske utakmice. Tako bi navijač GNK Dinama u prosjeku morao dati 25 eura za domaće, a europske nastupe modrih bi ga stajale 38 eura. VIP ulaznice bi za HNL vrijedile 80 eura, a eventualne europske utakmice 120. U analizi stoji kako su ovo samo projicirane cijene, a one stvarne su odluka odgovornih u Dinamu.

Uz cijenu karata stoji i procjena posjećenosti utakmica. Projekcija popunjenosti za domaće utakmice je napravljena na način da se u prvoj godini projicirala najveća popunjenost od 80% jer se računa kako će početna godina zasigurno polučiti veliku popunjenost. U sljedeće dvije godine se projiciralo smanjenje na 65%. Do kraja promatranog razdoblja, odnosno 2032., popunjenost se procjenjuje na "dostižnih" 50%.

PROČITAJTE VIŠE Grad Zagreb u tajnosti predstavio plan Dinamu, gradit će se i šoping-centar i hotel: ‘Cure informacije da će pomaknuti i stadion!‘
Nešto bolju posjećenost imat će europske utakmice, za koje se u prvoj godini također predviđa popunjenost od 80% kapaciteta, ali za razliku od domaćih gdje posjećenost pada, za europske nastupe modrih se predviđa porast posjećenosti na 85%.

image
Prve godine nakon otvaranja se predviđa visoka posjećenost kako domaćih, tako i europskih utakmica

Damir Krajac/Cropix
U sklopu analize projicirani su i prihodi od najma prostora za potrebe održavanja koncerata domaćih i regionalnih zvijezda, za koje se predviđa održavanje triju takvih koncerata godišnje po tarifi od 150.000 eura po događaju. Stadion bi se iznajmljivao za potrebe raznih manjih događaja na razini od 12 puta godišnje s prihodima od 10.000 eura po događaju.

U ovom kontekstu, manji događaji uključuju lokalne sportske manifestacije, poslovne konferencije te kulturne priredbe i sajmove. Takvi događaji ne zahtijevaju puni kapacitet stadiona, već koriste manji dio infrastrukture, što omogućava njihovo održavanje uz niže troškove. Koncerti velikih svjetskih zvijezda nisu predviđeni jer je za takve događaje potreban veći kapacitet (više od 55-60 tisuća posjetitelja), pomični krov te nešto povoljniji klimatski uvjeti u ljetnim mjesecima, kao i veća atraktivnost destinacije u tom periodu.

U pripremi izmjena imena stadiona?
Studija je utvrdila da se na području četvrti Maksimir i Peščenica nalazi tek jedan hotel, i to tri kilometra cestovne udaljenosti od samog stadiona. Prema mišljenju stručnjaka, ovaj podatak predstavlja najveći potencijalni razvojno-komercijalni prostor za izgradnju većih hotelskih kapaciteta. Za gradnju hotela površine 9900 četvornih metara i kapaciteta od 160 soba bilo bi potrebno izdvojiti 21 milijun eura.

Prednost hotela bit će pogled na park Maksimir i zagrebački ZOO, koji bi, prema studiji, nakon izgradnje stadiona trebali zabilježiti porast broja posjetitelja, uključujući i strane turiste. Svi koji budu željeli odsjesti u "utrobi Maksimira" s pogledom na perivoj, za noćenje će, prema procjenama, morati izdvojiti u prosjeku 175 eura. Osim hotela, preporučuje se i izgradnja velikog trgovačkog centra koji bi uključivao široku paletu proizvoda i usluga, uključujući modnu odjeću, elektroniku, restorane i zabavne sadržaje. Kao primjer zabavnog sadržaja navodi se kompleks kinodvorana, koji bi bio jedini takve vrste na području Maksimira.

Projicirana je i zarada od imena stadiona, što upućuje na razmatranje velikog partnerstva koje bi uključivalo izmjenu naziva stadiona. Prihodi od prava na ime stadiona godišnje bi donosili 1,380.000 eura, dok su ostali marketinški prihodi procijenjeni na 360.000 eura godišnje.

Povrat ulaganja tek od 2066.
Za gore opisani projekt koji uključuje glavni stadion kapaciteta 35 tisuća sjedećih mjesta, trgovački centar površine 12 tisuća m², uredske prostorije na 13.200 m² te već spomenuti hotel na površini od 9900 m² i kapacitetom 160 soba bit će potrebno izdvojiti 295 milijuna eura.

PROČITAJTE VIŠE Mi ga desetljećima nazivamo maksimirskim ruglom i najružnijim stadionom. Ali 1948 na Olimpijskim igrama osvojio je...
U detaljnom pregledu troškova izneseno je da će se za potrebe gradnje parkirališta morati izdvojiti 20 milijuna; za pomoćne terene 1,5 milijuna; za glavni stadion 174 milijuna, a trgovački centar, hotel i uredi predstavljaju investiciju od 60 milijuna eura. Ova velika investicija svoj bi povrat počela dobivati tek 2066., odnosno 38 godina nakon otvorenja novog stadiona. Bitno je napomenuti da je odabrani scenarij model koji ima uvjerljiv najviši indeks profitabilnosti te iznosi 14,29%.

Denivelacija križanja Maksimirske i ceste ispod stadiona?
U izradi studije splitski stručnjaci dotakli su se i stadiona Maksimir kao crvene prometne točke u Zagrebu. Kapacitet prometnica, prema studiji, je dosegnut ili premašen, pri čemu je jasno da područje oko stadiona ima problem s dnevnim funkcioniranjem prometnog sustava, neovisno o prometu od nogometnih utakmica koje se ipak uglavnom događaju vikendima, ili u večernjim terminima kada ipak cestovna mreža nije maksimalno zagušena.

Međutim, trenutačna situacija u cestovnom prometu otežava razvoj većeg broja komercijalnih sadržaja, zbog čega njihovo planiranje mora biti vrlo pažljivo. Naime, dodatni razvoj sadržaja koji trenutačno ne postoje zasigurno će barem djelomično dodatno opteretiti ionako prenapregnutu cestovnu mrežu. Analiza prometne situacije pokazala je i da su prometnice oko stadiona među najzagušenijima, s jednim od najvećih gubitaka vremena u prometu.

Za kraj, UHY Savjetovanje, osim razvoja planiranih sadržaja, preporučuje i razmatranje dodatnih prometnih rješenja, poput denivelacije postojećih križanja, izgradnje novih prometnica te tzv. by-passa kroz obuhvat SRC Svetice u podzemnom dijelu prometnog sklopa. Navedene zahvate predlaže se realizirati istovremeno s izgradnjom sadržaja predviđenih studijom.

Mislim da je to studija na temelju koje su odustali od privatnog investitora..

Tako je.

Koja je onda poanta ovog članka

Poanta je da vjer niti jedan privatni investitor ne bi gradio stadion za povrat na 66 godina pa se ide u grad / drzava

Jutarnji list u posjedu je Studije investicijskog ulaganja u sportske objekte na području Grada Zagreba, a na kojoj se temelji sporazum o izgradnji novog stadiona Maksimir. — Murtidzg

Prva recenica u tekstu a vec laz. Mislim tu autor aludira na to da je ova studija izvodljivosti temelj izmedu sporazuma grada i drzave, a jednostavno nije jer se od nje odustalo.

Ako je tocna navedena cifra......tesko da ce iciji komentar biti pozitivan, prije ce biti konsenzus javnosti da se radi o megalomaniji.
Sto se tice godine predvidjene za finisiranje cijelog kompleksa, ako se vec sada spominje 2030, bit cemo sretni da bude 32., 33.... Naravno, ako cijeli projekt ne postane "vruci krumpir" kojim ce se medjusobno nabacivati Grad i Drzava.

Studija je radena zbog povrata na investiciju, limitirajuci kapacitet stadiona i maksimizirajuci (pun intended) komercijalne sadrzaje i svejedno se pokazala se kao neisplativa

Ako je vec tako, trebalo bi dic kapacitet za koju tisucu