Jel se može moj nick promijeniti iz Patak u Egotriper? Nekako mislim da više odgovara mojem karakteru...

stavove struke vrlo je lako pronaći u par klikova na internetu samo ne treba biti lijen, sve je javno dostupno. Ali kad me već maltretiraš napravit ću vam uslugu te ispisati zaključke izvješća o ispitivanju stavova korisnika koje je napravio demograf Šterc:

1. Reprezentativnost je ankete potvrđena brojem ispitanika korisnika Mjere, njihovim udjelom u ukupnom broju korisnika, sastavom po dobi
i spolu i razinom obrazovanosti.

2. Korisnici Mjere uglavnom potječu iz obitelji s većim brojem djece, nastavljajući svojim primjerom obiteljsku tradiciju i potvrđujući spoznaju
kako su djeca najvažniji dio društva i nositelji razvojne budućnosti.

3. Relativno veliki udio korisnika Mjere ima neki od oblika životnih poteškoća: samohrani su roditelji, žrtve su obiteljskog nasilja, boluju od
malignih bolesti, imaju djecu s posebnim potrebama i sl.

4. Veliki broj korisnika Mjere ima djecu koja još ne pohađaju školu i čiji bi smještaj u jaslice i vrtiće u limitiranim gradskim uvjetima smještaja
postao poseban obiteljski problem ukidanjem Mjere.

5. Iracionalna stigmatizacija korisnika Mjere u javnom društvenom i političkom prostoru, koja u ponekim primjerima prelazi u prezir i
vrijeđanje, postala je gotovo praksom političkog pokazivanja i dokazivanja pravovaljanosti, s izravnim utjecajem na obitelji, djecu, majke, žene
i općenito na povećanje straha, nesigurnosti i nelagode kod korisnika. Društvena neuređenost time u Hrvatskoj postaje sve prisutnija i
izraženija.

6. Prihvaćenost Mjere u obiteljima s većim brojem djece potvrđuju i podaci o porastu korisnika Mjere svake godine nakon njezinog uvođenja
2016. godine.

7. Veliki broj je i udio korisnika Mjere prekinuo uglavnom svoj radni odnos na određeno vrijeme i svoja relativno i apsolutno mala primanja
na egzistencijalnoj razini zamijenio sa sigurnošću i stalnošću Mjere.

8. Potvrđeno je da je Mjera omogućila životnu, socijalnu i financijsku stabilnost brojnim obiteljima i brojnoj djeci, iako su prema
prevladavajućim odgovorima razlozi za ulazak u Mjeru bili svijest o značenju obiteljskog načina života i odgoja djece u okviru obiteljskih
vrijednosti.

9. Korisnicima je Mjere njezina sigurnost i trajnost omogućila podizanje i stambenog obiteljskog statusa i sad ih više živi u vlastitoj nekretnini, a manje s roditeljima i unajmljenoj.

10. Prihvaćanje Mjere brojnim je korisnicima omogućeno podizanje kredita ili nekog drugog sličnog oblika financijskog zaduživanja, primarno
u funkciji stambenog zbrinjavanja obitelji ili čak osiguravanja osnovne financijske egzistencije. Time su obitelji s djecom rješavale svoju životnu
sigurnost.

11. Gotovo 60 % korisnika Mjere njezinim mogućim ukidanjem ili modificiranjem izravno bi moglo ući u tzv. dužničko ropstvo nemogućnošću
vraćanja kreditnih i sličnih financijskih obaveza, a neizvjesnošću stupanja u radni odnos, s obzirom na velike društvene nesigurnosti, i na veliku
nezaposlenost, prevladavajući radni odnos na određeno i sl.

12. Učinkovitost se Mjere uglavnom po političkim potrebama razmatrala samo linearnim slaganjem broja rođenih po godinama, iako je izravna
korelacija učinkovitosti Mjere primarno povezana s rođenjem trećeg i svakog daljnjeg djeteta.

13. Linearna bi slaganja broja rođenih po godinama u Gradu Zagrebu pokazivala stalni porast broja rođene djece da nije bilo virusne krize i
jasno statistički vidljivog smanjivanja stupanja u brak. Broj rođene djece u prvoj godini braka ili broj stupanja u brakove u trudnoći u mirnijim
pretkriznim vremenima jasno potvrđuju gornju pretpostavku.

14. Izravna je korelacija učinkovitosti Mjere jasno vidljiva u statistici po kojoj je nakon uključivanja u Mjeru 39,5 % ispitanika dobilo barem
jedno dijete, povrh već troje djece koje su imali u trenutku stupanja u Mjeru. 11,2 % ispitanika dobilo je troje ili više djece, dok je 42,5 %
ispitanika planiralo imati još djece uz pretpostavku sigurnosti i stabilnosti Mjere. Potvrda je to da bi se svaka analiza, pa i politička, trebala
temeljiti na jasnoj uvjetovanosti te dobrom poznavanju demografskih zakonitosti, demografske logike i kvantitativne povezanosti.

15. Nije sporno kako će po mogućem ukidanju ili modificiranju Mjere korisnici tražiti zaposlenje u ovakvoj društvenoj neuređenosti uz puno
nesigurnosti, iako najveći broj korisnika Mjere nema rješenje za sigurni smještaj djece niti je to rješenje moguće ponuditi u gradskim okvirima.
Nastavak obiteljske nesigurnosti izravno ugrožava demografsku revitalizaciju zemlje i njezin ukupni razvoj.

16. Ukidanje će ili modificiranje Mjere neosporno kao dodatni faktor usmjeravati iseljavanje iz Hrvatske i dodatno pogoršati demografsku
sliku zemlje i ugroziti, u vremenima koja dolaze, osnovne gradske i državne sustave.

17. Ispitanici su bez posebnih dilema za nastavak primjene Mjere, ali ih je znatan dio za njezinu reviziju da bi se izbjegla nedozvoljena
postupanja i prijavljivanja koja samo dodatno štete stvarnim korisnicima i njihovoj djeci kao najvrjednijem dijelu društva.

Isto tako navedeni su i prijedlozi:

1. Prihvatiti demografsku problematiku kao strateško gradsko i nacionalno pitanje nastavka, opstanka i ukupnog razvoja Grada Zagreba i
Hrvatske.

2. Prihvatiti ljudsku populaciju kao najvrjedniji i najvažniji dio i čimbenik društva i djecu kao nositelja gradske i hrvatske razvojne budućnosti.

3. Pomaknuti demografsku problematiku iz političke sfere prema stručnoj i znanstvenoj i postaviti ju u temelje gospodarskog i ukupnog razvoja
Grada Zagreba i Hrvatske.

4. Prihvatiti Mjeru roditelj odgojitelj kao ključnu mjeru demografske, socijalne i razvojne politike Grada Zagreba i predložiti ju u provedbi na
razini cijele Hrvatske.

5. Prihvatiti Mjeru roditelj odgojitelj kao poticajnu osnovu usmjeravanja pozitivnih demografskih trendova i struktura prevažnih za sve planske
razvojne dokumente.

6. Napraviti ozbiljnu znanstvenu studiju stvarne korisnosti Mjere i uvažavati izravnu korelaciju njezinog djelovanja na demografske pokazatelje
i trendove.

7. Napraviti stručnu i znanstvenu reviziju uvođenja i djelovanja Mjere kako bi se egzaktno pokazalo njezino funkcionalno značenje te moguća
odstupanja i nefunkcionalna korištenja.

8. Predlaže se analiza korisnika Mjere po svim relevantnim osnovama testiranim i u ovoj anketi; primanjima, stambenom statusu, radnom
statusu prije ulaska u Mjeru i u vremenu njezinog korištenja i slično.

Stručnu analizu napravio je i demograf Pokos:

“‘Podloga za javnu raspravu – mjera roditelj odgojitelj’ , autorica Ive Ivšić, Daniele Širinić, Marije Brajdić Vuković i Ivane Kekin neuspješan je i nestručan pokušaj prosuđivanja demografske učinkovitosti mjere roditelj odgojitelj, koji ima ozbiljne metodološke nedostatke. Zaključak Podloge kako mjera s demografskog aspekta nije opravdala svoj cilj nije točan”, zaključio je demograf Nenad Pokos u svojoj stručnoj analizi mjere.

Njegovi zaključci, pak, temelje se na podacima Državnog zavoda za statistiku i Statističkom ljetopisu Grada Zagreba i imaju uporište crno na bijelo. Pokos ističe kako je evidentno da u izradi Podloge i Obrazloženja Prijedloga odluke o izmjenama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgajatelja Grada Zagreba nije sudjelovao stručnjak – demograf.

Da ne kopiram sve obzirom da je duži tekst s nekoliko grafičkih priloga evo link: https://narod.hr/hrvatska/analiza-prof-pokosa-roditelji-odgojitelji-najuspjesnija-demografska-mjera-na-nisanu-mozemo

Izdvojiti ću samo još Pokosove zaključne misli:

Svojom stručnom analizom baziranom na statističkim podacima, Pokos je vrlo lako i jednostavno pobio glavni argument zagrebačke vlasti. Umjesto detaljne analize u suradnji sa stručnjacima, Tomašević i ekipa iz Možemo demografsku mjeru ukinuli su naprasno na temelju neadekvatnih analiza.

“Primarni cilj demografske mjere roditelj odgojitelj bio je pozitivno utjecati na broj stanovnika Grada Zagreba povećanjem broja trećerođene djece, a sekundarni cilj pozitivno utjecati i na povećanje broja četvrtorođene i više rođene djece. Nesporno je da je mjera u pogledu povećanja broja trećerođenog i svakog sljedećeg rođenog djeteta u Zagrebu polučila više no dobar rezultat”, zaključio je demograf Nenad Pokos u stručnoj analizi izrađenoj 2022.

Isto tako navedeni su i prijedlozi:
....
6. Napraviti ozbiljnu znanstvenu studiju stvarne korisnosti Mjere i uvažavati izravnu korelaciju njezinog djelovanja na demografske pokazatelje i trendove.

7. Napraviti stručnu i znanstvenu reviziju uvođenja i djelovanja Mjere kako bi se egzaktno pokazalo njezino funkcionalno značenje te moguća odstupanja i nefunkcionalna korištenja. — Tundra

jesu li napravili studiju iz točke 6? ili barem stručnu znanstvenu reviziju Mjere? rado bih to pročitao.
mislim da je samo anketa među korisnicima Mjere poprilično subjektivna metoda za izvođenje konačnih zaključaka.
.

Isplativost mjere roditelj odgojitelj stvarno treba nepristranu financijsku analizu dobit. Kako je ona postala skuplja i kako bi se ona mogla ograničiti da se ne zlorabi je ono kaj je fulano. Uostalom, nije Zagreb jedini grad s takvom mjerom.

Možemo nikad nit nije za tu mjeru jer majke ne vidi kao žene "kućanice" i dapače ih izruguje. U toj mjeri su vrlo vjerojatno i konzervativne obitelji sudjelovale i imale velik utjecaj na vlastiti odgoj djece.

A vrtiće iz očitog razloga žele gradit kako bi sa svojim odgojnim programom utjecali na odgoj djece, stvarajući si buduće glasače. Kako Tomašević može reć na NU2 da on za 2 milijuna izgradi vrtić, i nitko ga ne priupita kak je došel do te računice kad treba platit i odgojiteljice u vrtiću i održavat te vrtiće. Zna bit smješno kolko se izruguju vjeri i crkvi, a jako kopiranju religijsko funkcioniranje.

Problem mjesta u vrtiću je postoji otkad sam ja bio klinac i postoji još i danas. Svakako ne bi trebalo dopustiti Možemosima da grade vrtiće da ne bi preko njih odgajali svoje birače, treba ipak pričekati smjenu vlasti na lokalnim izborima sljedeće godine.

barem stručnu znanstvenu reviziju Mjere? rado bih to pročita — Sajla

Pročitaj ono kaj sam linkao u donjem dijelu upisa, nije isti autor, ali su egzaktni podaci

Isplativost mjere roditelj odgojitelj stvarno treba nepristranu financijsku analizu dobit. Kako je ona postala skuplja i kako bi se ona mogla ograničiti da se ne zlorabi je ono kaj je fulano. — kibic

Ja se s time slažem, no postojala je volja da se nešto takvo napravi samo što možemoidi nisu htjeli slušati struku te su političkom inicijativom ukinuli mjeru prije bilo kakvih revizija i detaljnih demografskih analiza s kompleksnijim metodologijama

Svakako ne bi trebalo dopustiti Možemosima da grade vrtiće da ne bi preko njih odgajali svoje birače, treba ipak pričekati smjenu vlasti na lokalnim izborima sljedeće godine. — Mali Zeus

Znam da se salis, ali tu ekipu ne treba podcijenjivat :sweat:

Zajebite ih pa glasajte za nekog drugog. Valjda neće srušiti vrtiće kad bude smjena vlasti.

Kad su drugovi ukinuli mjeru roditelj odgojitelj na koji su se način pobrinuli za djecu korisnika te mjere? Jesu oni građani drugog reda zato kaj su koristili mjeru koju im je isti taj Grad omogućio pod drugom upravom? Di je ta hrpa novih vrtića koje je drug Tomašević obećal?

Činjenice su: vrtići su i dalje natrpani, tete rade u lošim uvjetima, bez debele veze dijete nije moguće upisat, u upravnim vijećima (kao i svuda) sjede isključivo možemovci, lova se uzima roditeljima za uslugu koja je često loša (kao i u svemu ostalom čega se dočepaju).

Ako sam dobro upratio, lani 20-30% prijavljene djece nije moglo dobiti vrtić. To je, objektivno, sramota i tu je svaka kritika opravdana.

To da bez debele veze nije moguće upisati dijete jednostavno nije istina. Naravno i tu se povlače veze kao i drugdje i to se događalo i za vrijeme bandića, ali se većina djece upiše normalno.

Jedan od problema su i privatni vrtići koji su bili otvarani u neadekvatnim prostorima i koji nemaju dvorište niti dvoranu itd. Gospon Lovrić koji je osnovao stranku neki dan bi mogao nešto o tome reći.

Nisam fan Možemo, dapače, al smiješno mi je čitati kako po upisima nekih ispada da su gradski problemi krenuli otkad su oni došli na vlast, a prije tog je bilo sve sjajno. Svi problemi koji se tiču vrtića nisu od jučer niti od 2021.

To ih naravno ne izgovara da mnoge stvari nisu napravili ni započeli. Stalno govore o novom vrtićima a sagrađeno ih je negdje 3.

Najveći problem mjere roditelj-odgojitelj nije jer ona dobra ili loša .. Nego to što će svaka iduća mjera grada, države donijeti nepovjerenje roditelja u nju. Pa tko normalan sad može računati da će država ili grad stajati iza mjere dok dijete ne odraste.

Ljude koji su ušli u nju je trebalo ostaviti do te određene godine makar ti minus nosila a ne primati nove ljude u nju.

To da bez debele veze nije moguće upisati dijete jednostavno nije istina. — Mali Zeus

Naravno da je. Nedostatak vrtića dovodi do toga.
Opet Bandić pokojni. Kaj i za 20 godina se budu na njega vadili? Ne kužim. Došli su na vlast kao oni koji nude sve bolje od Bandića, poskupili nam sve, smanjili roditeljske potpore, ukinuli mjeru roditelj odgojitelj, skresali ulaganja u sport i sve ono kaj valja u ZG, a dobili smo kitu. Još je i gore. Dobro je samo njihovima. Klasika.

ma pročitao sam. ukratko bi se to dalo reći - u HR se rađa sve manje djece, ali u ZG to ide sporije nego u ostatku države, te se u ZG rađa više treće- i višerođene djece nego u ostatku HR. čime je cilj mjere postignut.
ali je li to bottom line? je li poanta da bude više trećerođenih ili je poanta da nas ukupno bude više (jer to ne znači istu stvar!) i da se posljedično i zaustavi iseljavanje ako će ljudi bolje živjeti? demografija je komplicirana priča i niti se ne usudim pretvarati da imam odgovore. ali ni Pokos nije na to odgovorio nego je zaključio da nitko nije proveo odgovarajuću analizu i zaustavio se na tome da je prije mjere bilo manje trećerođenih nego za vrijeme mjere što je i logično. ali bismo li drugačijom upotrebom tog novca možda umjesto 5 trećerođenih mogli imati npr. 7 drugorođenih? a od ovih 5 bi se možda ionako rodilo još njih 2-3. zar to ne bi bilo bolje? broj prvorođenih u ZG pada jednako kao u ostatku HR - zar ne bi bilo bolje uložiti novac u zaustavljanje tog pada? meni se tako čini, ali tko je to istražio?
nisam vidio da se pojavila studija koja se time bavi. mene zanima postoji li studija koja bi dala odgovor na pitanje bismo li s novcem potrošenim na Mjeru imali više djece ukupno (više obitelji s prvim ili drugim djetetom) da je drugačije potrošen? obitelji koje su zbog mjere imale treće, četvrto, peto dijete - koliko njih bi ionako imalo tu djecu?
što bi se dogodilo da se taj novac trošio na obrnut način - da se najviše novca dobije za prvo dijete, pa sve manje za svako sljedeće, a da roditelji ostanu na tržištu rada? možda bi u konačnici trebali uvoziti manje radnika iz Azije?
imam dojam da se svi igraju političkih, ideoloških i svjetonazorskih igara i cijelu priču oko ove mjere koriste isključivo u tu svrhu, dok se ozbiljnog posla nitko ne prima. i onda kad uzmeš primjere koje znaš iz vlastitog života... a većina samo pročita naslove, bezuvjetno vjeruje što vođa govori i ratuje u komentarima :( a rezultat svega je da nema ni mjesta u vrtićima, niti je demografski pad zaustavljen, niti netko smisleno govori o tome što bi želio napraviti u budućnosti. hvata me strašan pesimizam i potpuno nepovjerenje u apsolutno sve koje sam do sada čuo da govore o tom problemu.