Sad je kasno za isprike. :P

@Neki tip sa Zapada

Čini se da ćeš morat napravit anketu i za mišljenje zonaša o obnovi krova na poljudu...

Za vikend ću nastojati izanalizirati rezultate, odnosno ponuditi neke interpretacije, podijeliti zanimljive korelacije, a zasad mogu ponuditi cjelovite rezultate. Upisao sam postotke koji se ne vide, dopisao ponuđene odgovore, upisao na koji se odgovor odnosi koji postotak tamo gdje se to ne vidi ili nije posve jasno.

Puno je podataka na pojedinim "pitama" i oko njih pa to može na prvu biti zbunjujuće, no svakome tko malo bolje pogleda bit će jasno sve. Ako negdje ipak zapnete, ne razumijete što je što, tu sam.

Naravno da sam već pomalo počeo obrađivati, grupirati, uspoređivati podatke pa tako mogu reći da mi je baš zapelo za oči kako Dinamovi navijači ili makar Dinamovi navijači na Zoni nipošto ne pridonose stereotipu koji kaže da nogometni navijači (općenito ljudi koji strastveno prate nogomet, ne nužno ultrasi) u prosjeku nisu baš obrazovani... I osobno sam se susretao s čuđenjima kad bih u nekim krugovima spomenuo da volim nogomet, da idem na HNL utakmice (ok, tome se čude mnogi neovisno o "krugovima" i obrazovanju :lol: ).
Pa da potkrijepim podatcima: 43,3% ispitanika ima završeno tercijarno obrazovanje, a dodatnih22,1% je u procesu njegova stjecanja (dakle studenti)! Ok, neće svi završiti, ali svejedno prilično zanimljivo i natprosječno ako usporedimo sa zadnjim dostupnim podatkom za cijelu Hrvatsku (odnosi se na 2018. godinu; za 2019. godinu, dakle najnovije podatke, imat ću u studenom..) koji kaže da u Hrvatskoj tercijarno obrazovanje (ukratko - više od srednje škole) ima 34,1% stanovnika.

No, dobro, lijepo ću se zabaviti za vikend, evo rezultata:

Pohvala ko i uvijek :smile:

Zanimljivi su mi podaci o skolovanju, primanjima i trosku na Dinamo. Uglavnom mi studenti i ucenici nismo nekih primanja, a bogme dio ljudi solidnu lovu potrosi na tekme, gostovanja itd.

Uglavnom mi studenti i ucenici nismo nekih primanja, a bogme dio ljudi solidnu lovu potrosi na tekme, gostovanja itd. — Dino

Tek ću napraviti analizu potrosnje prema prihodima i stupnju obrazovanja. Iz ovih, "gotovih" podataka se to ne vidi, ali napravim te usporedbe sigurno do ned navecer. :)

I opet jedan zapad gore i jedan sjever gore :rofl:

Znači 6,7% su poduzetnici.

6,7% rade u vlastitim obiteljskim firmama.

6,7% zaradjuje više od 20.000 kuna.

Zdravko (Marić), jesi to ti?

Hahahaha. Kakvo oko za detalj :lol: :lol: :lol: Skuzio sam 6.7% za 20.000+ i kontao da imamo saborske zastupnike, al svaka cast na jos dvije poveznice :rofl:

Skuzio sam 6.7% za 20.000+ i kontao da imamo saborske zastupnike, — Infinity

Nemaju oni toliko. Ovisno o clanstvima po odborima, imaju od 14 do 18, ništa spektakularno. Ok, u odnosu na uložen rad svakako. :lol:

Pitanje se nije odnosilo na neto plaću koja je stvarno takva kako kažeš nego na mjesečne prihode, a mislim da nema viđenijeg političara koji nije ujedno i član barem nekoliko nadzornih odbora.

Valja ispuniti obećanje o analizi.. :)

Krećemo.

Prva zanimljivost, meni malo neočekivana (mada ne i neobjašnjiva ni čudna), je da se sklonost lokaciji stadiona može donekle (statistički svakako primjetno) povezati s političkom orijentacijom!
Prosječna vrijednost na ljestvici političkog samoprepoznavanja (od 1 (ekstremno lijevo) do 10 (esktremno desno)) za sve ispitanike je 6,64. Međutim, kod onih koji stadion žele u Maksimiru ta je vrijednost 6,9 dok je kod onih koji su istaknuli da je bitno da je na području Grada, ali da valja pripaziti na troškove i isplativost, ta srednja vrijednost za više od cijele ocjene niže i iznosi - 5,74!

"Ljeviji" od prosjeka ispitanika (podsjećam; 6,64) su i oni koji žele da Dinamo sam, svojim novcem gradi stadion i njihova srednja vrijednost iznosi 6,11.

Naravno, nimalo neočekivana nije činjenica da su oni koji to što su Hrvati smatraju ili "potpuno nevažnim" (1) ili maksimalno "niti važnim niti nevažnim" (5) na ljestvici političkog samopredjeljenja lijevo orijentirani te je njihova vrijednost 4,69. Ako izbacimo "petice" i ostavimo samo one kojima je nacionalna pripadnost od više nevažna nego važna (4, 3, 2..) do potpuno nevažna, onda je vrijednost 4,2.

Zanimljivo, prosječna vrijednost na pitanje važnosti pripadnosti hrvatskoj naciji koje je glasilo "Po pitanju odnosa prema vlastitom nacionalnom identitetu rekao bih da mi je na ljestvici od 1 (potpuno nevažno) preko 5 (niti važno niti nevažno) do 10 (izimno važno) pripadnost hrvatskoj naciji važna u sljedećoj mjeri:" iznosi prilično visokih 7,89! Među praktičnim vjernicima rimokatolicima, ta je vrijednost još viša i iznosi iznimno visokih 9,17! Među ateistima i agnosticima pripadnost hrvatskoj naciji "vrednuje se" bitno niže - 5,33. Sve smo to mogli "pretpostaviti", ali svakako je zanimljivo iščitati ovako kroz konkretne brojčane pokazatelje i odnose.

Zanimala me je i ona medijski uobičajena tvrdnja (istraživanja nisam vidio) da su obrazovaniji ljudi manje skloni vjeri.. Da bih lakše obradio podatke, najnižem ponuđenom stupnju obrazovanja, dakle osnovnoj školi, dodijelio sam 1, zatim preko trogodišnje srednje 2.. sve do doktorata/postodoktorskog studija 7.

Studentima/učenicima nisam dodijelio nijedan stupanj i oni ne ulaze u ovu statistiku.

Prosječna vrijednost za vjernike rimokatolike ispada 4,07, dok je prosječna vrijednost svih ispitanika - potpuno ista. :) Za ateiste i agnostike 4, za tradicijske i kulturalne katolike također 4... Razlika, dakle, praktički nema.

Jedini koji malo odskaču, odnosno u prosjeku su nešto obrazovaniji od ostalih skupina su oni koji vjeruju u Boga, ali ne osjećaju pripadnost nijednoj religiji i kod njih je prosječna vrijednost stupnja obrazovanje 4.375.

Podatak o obrazovanju sam usporedio i s informacijom o tribini.. Razlike ponovno minimalne. Na sjeveru je prosjek 3,93 (ali je tamo natprosječno visok udio studenata i učenika, očekivano), na istoku tek nešto viših 4,05, a na zapadu dolje opet tek malo odskakanje i prosječna razina 4,375.

Ako mi je na uzorku od tek nešto više od 100 ispitanika dopušteno išta zaključivati, onda bih rekao da na Dinamovim tribinama (i to je super) nema nekih značajnih socijalnih razlika. Odabir vjerojatno više ovisi o načinu na koji se želi pratiti tekma, nego o razini obrazovanja i s tim vrlo često povezanom razinom prihoda..

Nadalje, osim za personalne dosjee ( :joke: ), a kad već spomenuh prihode, podatak o prihodima me zanimao prvenstveno kako bih ga usporedio s izdvajanjima za Dinamo..

Ovdje prvo valjda reći da je taj podatak o prihodu kao pokazatelj kupovne moći općenito dosta manjkav.. Naime, nije isto zarađivati 10 000 kn kao samac ili kao "hranitelj" obitelji s 3 djece npr. Nije isto niti kao samac ili u partnertvu s curom/suprugom koja zarađuje još toliko. Pa onda jeste li naslijedili stan ili ga kupili.. itd itd. Kada se želi ustvrditi nečiji socijalni status, obično se gleda prihod po članu kućanstva i to je ipak mnogo precizniji pokazatelj.. pritom se u obzir uzimaju i davanja za, primjerice, kredit za nekretninu ili iznos najamnine.

Kako bilo, toga sam bio svjestan kod postavljanja pitanja, ali nije da radimo ozbiljno sociološko istraživanje, nego se zabavljamo (ja svakako :)) i ovaj podatak koji imamo je indikativan..

Ako nekakvu proizvoljnu razdjelnicu više i niže razine prihoda napravimo na 9000+ kn (prosjek za VSS za 2018. godinu je 8.811 kn pa eto odatle ova moja "razdjelnica"), onda dolazimo do sljedećih podataka.. takvih je ispitanika 22,11% u ukupnom broju ispitanika, a među onima koji na Dinamo troše najmanje 5000kn godišnje, takvih ispitanika je 29,41% što se ipak u neku ruku može i očekivati. Tko ima više, lakše i potroši nešto više novca na Dinamo. Zanimljivo, među onima koji na suvenire, ulaznice, putovanja ili, ukratko, koji na Dinamo troše više od 5000 kn godišnje ima čak i onih bez stalnih prihoda! Opako odricanje, bome.

Ako kategoriju potrošnje na Dinamo proširimo tako da ukljkučimo sve koji troše više od 3000 kn (a takvih je u ukupnoj populaciji ispitanika 29,91%) i usporedimo taj podatak s podatkom o ispitanicima koji zarađuju manje od 7001 kn mjesečno, dolazimo do podatka da je takvih 61,29% među svim potrošačima više od 3000kn, dakle tek nešto manje od udjela u ukupnoj ispitanoj populaciji koji iznosi 66,35%.

U ukupnoj ispitanoj populaciji, ima pomalo i iznenađujuće visokih 37,5% ispitanika bez stalnih prihoda, no kad se uzme u obzir brojnost studenata i učenika među ispitanicima (njihov je udio u ovoj skupini 92,31%), onda i nije tako neočekivano. Gotovo polovica ispitanika bez stalnih prihoda, odnosno točno 46,15% troši na Dinamo 1001 do 3000kn godišnje!

Eto, već je predugačak i prezamoran post samim time pa zasad stajem, nastavit ću idućih dana.

Naravno, jako bi mi drago bilo da me sami pitate.. puno je još toga što se može staviti u odnos. Imali smo 20 pitanja i svako se može međusobno usporediti, štošta se da grupirati, tako da bih ovako mogao unedogled.. Zato je bolje i korisnije da mi kažete što vas zanima..?

Što želite da se usporedi s čime? Na kakve korelacije "sumnjate" i želite da ih provjerim? Što biste još htjeli saznati, možda prema godinama starosti, vjeri, političkom opredjeljenju u odnosu na koji drugi podatak/odgovor iz upitnika? Kombinacija je puno i vama na izbor.. :)

P.S. još nešto zaboravih podijelit, a provjerio sam..

Zanimalo me ima li razlika na ljestvici političkog (samo)opredjeljenja prema stupnju obrazovanja..

Prosječna ocjena na ljestvici 1 (krajnje lijevo) - 10 (krajnje desno) za one koji imaju najmanje višu školu/prvostupnici pa naviše je - 6,1.

Prosječna vrijednost na istoj ljestvici za ispitanike sa srednjom školom je 7,04.

Među studentima i učenicima ta je vrijednost 7,09.

Zanimao me, nadalje, obrazovni prosjek za one esktremnijih političkih uvjerenja, neovisno o tome je li riječ o desnici ili ljevici. Provjerio sam i usporedio obrazovni prosjek za one koji su na ljestvici političkog opredjeljenja označili vrijednosti 1, 2, 9 i 10. Prosjek za te ispitanike je 3,54 (gdje je 1 oš, a 7 doktorat..), dok je prosjek za umjerenije vrijednosti (4, 5, 6, i 7) ipak primjetno viših 4,15.

Ostaju nam još 3 i 8.. njih bih svrstao u kategoriju ispitanika koji imaju čvrsta politička opredjeljenja, lijevo ili desno, ali ipak su jednako odmaknuti ekstrema i od centra. Zanimljivo, kod njih je prosjek još malo viši i iznosi 4,21.
Dodatno je zanimljivo da je među tom populacijom iznimno visok udio učenika i studenata te iznosi čak 54,84% dok je u ukupnom broju ispitanika 37,5%. Podsjećam, studenti i učenici nisu ušli u računanje prosjeka obrazovne razine.

Eto, nadam se da je i ovo zanimljivo. :)

Koji je bio cilj pitanja "ideološki sebe bih svestao u?" Nekako mi se preklapa sa ostalim političkim pitanjima.

moglo je i bez toga, ali meni je zanimljivo vidjeti kako se ljudi ideološki svrstavaju.. U kojoj se ideologiji prepoznaju. Ili ne prepoznaju ni u jednoj..
Idućih dana ću baš usporediti taj podatak s ostalima iz ovog političko-vjersko-vrijednosnog spektra pa i tom pitanju/odgovorima dati dodatan smisao, ako je potreban. :)

Da može. Tu sam ja stavio ništa od navedenog, valjda nisam jedini.