Dobio sam info da je potpisao danas i to za dosta dosta manje para nego što dobiva u Japanu, čak više nego pola manje. Malo je reći da sam šokiran i to pozitivno. Mislim da niti jedna naša reprezentacija nije imala ikad ovakvog stranog stručnjaka.

Smatram da na ovim izborima nije trebalo biti mjesta za neke od lanjskih povjerenike jer je trebalo ići s teškom artiljerijom — Kadzior

Ja baš mislim da je trebalo na listu staviti nekoliko povjerenika da se pokaže da se cijeni trud koji ovi ljudi ulažu za klub. U svoje slobodno vrijeme boriti se sa ljudima i njihovim upitima, zahtjevima i obrazcima, biti dostupan za sve i svakoga, a činiš to iz ljubavi prema klubu. Naš klub svakako treba biti otvoren prema navijačima, to je jedna od najvećih mana bila uvijek, a staviti na listu par ljudi koji su ti dovukli tisuće ljudi u klub u par tjedana je najmanji problem. Na kraju krajeva, to nije izvršni odbor, ni uprava kluba, to je skupština.

Zašto mi hrvateki stalno seremo po svemu čak i kad je dobra odluka. Komentari mi stvarno nisu jasni — Bruh

Zato jer smo duboko u sebi jadan, jalan i kancerogen narod kojem je bitnija nesreća susjeda nego njegova sreća, pogotovo ako se radi o nekome tko nam smeta. Kolektivno smo neobrazovani i nezadovoljni svojim životima i onda nam smeta sve što izlazi iz domene naših jadnih života. Ali samo dok smo tu, unutar granice Hrvatske. Čim se maknemo metar dalje onda smo ultra progresivni i otvoreni za sve.

Ovi isti koji pišu ovakve komentare su oni koji dođu za blagdane iz Njemačke i kažu kako "kod nas ti brate u Offenbachu grad ima aplikaciju gdje možeš pratiti sve kako grad troši, švabo ti je to brate, drugi svijet, kad će to kod nas, nikad, ne bi mogli krast!"

Alo deda dolazi ovamo brže znači ne daju drotovi mrtvi da se ulazi na ulaz 1 iako ovaj kentaur može očitat, na ulazu 1 tri čovjeka a na drugom 300 — Riot

U svojih pa već sad 20 godina odlazaka na utakmice Dinama, proveo sam sigurno 15 na Sjeveru. Kroz 15 godina, mogu se kladiti da nisam na isti način ušao na tribinu dvije utakmice za redom. Svaku utakmicu policija ili redari izmišljaju novi način ulaska, nove ulaze kroz koje se može proći i nove kentaure kroz koje prolazimo i svaki put je sve gore i gore i svaki put se sve sporije ulazi gore. To nije samo slučaj za utakmice Dinama nego i reprezentacije.

sa srednjovjecnim patrijarhalnim muskarcima koji klecuci mole za cednost zena — jedan u nizu

Ti isti muškarci su veliki katolici kad im odgovara, a Bibliju uopće ne čitaju niti žive u skladu s njom. Kad kamere odu tamo i pitaju ih za razloge molitve, dobijemo ovakve odgovore:
- "Mnoge ženske osobe nisu svjesne kad se odijevaju izazovno i onda to kod muške populacije izaziva jako velike neugodnosti i ostalo, a ženske osobe trebale bi misliti da svojom nošnjom i svojim odijevanjem ne izazivaju grijehe kod muškaraca"

Sve je jasno rečeno u Mt 5, 27-32:

"Tko god s požudom pogleda ženu, već je s njome učinio preljub u srcu. Ako te desno oko sablažnjava, iskopaj ga i baci od sebe."

Znači, čim tebe izazivaju žene koje se oblače oskudno i ne ponašaju čedno, već si u prekršaju. Zanimljivo kako nitko ne ode na Trg dok se mole, ukaže na Bibliju i prebroji broj očiju, imaju ih svakako previše za svoje prekršaje. Ja sam vjernik i idem u crkvu, pa ne radim cirkus od sebe i svoje vjere.

I još nešto ja bi Maksimirsku pokraj stadiona spustio u podvožnjak. — mali M

Trenutno je najveći problem stadiona i gužve prije i poslije utakmice, a bome i jedan od najvećih problema predugog ulaska na Sjever upravo Maksimirska i šetnica uz sjevernu tribinu. Uzmite u obzir da je to jedina cesta za ove koji idu sa Ravnica prema Zapadu, ili za ekipu koja ide s Maksmira prema Sjeveru/Istoku. Preuzak je to prostor za par stotina ljudi koji u isto vrijeme hodaju prema stadionu ili izlaze sa stadiona, pa ljudi da bi mogli slobodno hodati preskoče one staklene ograde uz cestu i hodaju po cesti. Promet je onda blokiran jer ni auti ne mogu voziti niti tramvaji mogu voziti, pa je dobiti tramvaj u pola sata - 45 minuta nakon utakmice pravo čudo.

Kad bi se stadion pomaknuo malo južnije, pa se napravila prava šetnica i ulaz prema tribini, eventualno Maksimirska cesta probila u podvožnjak pa se onda napravila i trasa prema parku/ZOO, to bi uklonilo toliko problema prije utakmice i nakon same utakmice, pa bi policijske blokade ulice i zatvaranja bila skoro pa nepotrebna. Da ne govorim da policija onda ne bi morala izmišljati nove neefikasne načine za ući na Sjever, kako rade zadnjih 15 godina, pa bi se na tribinu ulazilo 5 minuta, a ne 30 minuta.

Ako je nama koji živimo na kvartu to problem, onda si mogu misliti kako je ljudima koji dolaze javnim prijevozom na utakmicu, pa poslije utakmice moraju čekati sto godina da odu doma jer je Borongaj zatvoren zbog gostujućih navijača pa 17/9 linije ne idu, a 11,12,4,7,5 ne mogu proći između ljudi koji hodaju po cesti.

Postoji puno mitova, ali jedan od većih je da se nekada masovno išlo na HNL. — Salva

Ja sam tip koji će uvijek braniti Dinamovu posjetu i naći 10 opravdanih razloga zašto ljudi ne idu na utakmice ali ovo je istina, no nažalost ne samo HNL.

Mi sa nostalgijom se sjećamo nekih vremena iz sredine 2000-tih, kad se na Sjever ulazilo i preko kapaciteta i stajalo po dva na jednoj stolici, još je Bogdan bio na šipci ako se ne varam, pa kad te pogleda s nje i zadere se pjevaš iz petnih žila svih 90 minuta. No ostale tribine, pogotovo stoput opjevani Istok, su bile pune jako malo puta u ovih 20 godina, pa čak i na europskim utakmicama. Mislim da je onaj Milan 2000. bio blizu punog stadiona, znam sigurno da je Dinamo Kijev par godina nakon bio na 25.000, Shaktar 2008. je bio na 20.000, mislim da je na onom Dnipru bilo nekih 10-15.000, onaj čuveni Heerenveen je bio pred polupraznim stadionom. Auxerre je bio skoro pun stadion, ali mislim ne rasprodan. Sve ovo govorim iz glave ali mislim da se službene brojke ne razlikuju puno, jer sam ih gledao bio prije par godina.

Možemo i moramo raditi na brojnosti, no također moramo znati da nikad nismo imali velike brojke na HNL-u, a da smo na Europskim utakmicama uvijek ovisili o vremenu, potezanju ostalih djelova Hrvatske i ekipe iz dijaspore i rezultatima prvih utakmica pretkola.

Da Biscan i Simic su problem, ali domar Podnar i teta spremačica nisu. — austrijanac

Jer prosječan Hrvat još uvijek "puši" te patetične stvari. Meni su i otac i majka bili branitelji i to sa više dana borbenog sektora od Gotovine, pa mi se ne sjećam da su ikad, izuzev u braniteljskim obljetnicama ili nekim udrugama isticali to kao prvu stvar o njima. Osobe koje u temama koje nisu vezane za rat i branitelje ističu pripadnost postrojbi ili čin su osobe koje u svom cv-ju nemaju ništa za istaknuti.

Znam ljude koji su bili s mojima u postrojbama koji imaju svoje firme i prva stvar koju će reći je "Ja sam taj i taj, direktor firme te i te", a ne "Ja sam taj i taj, pripadnik te i te brigade". Isticanje pripadnosti brigadi prije 30 godina na listi za skupštinu Dinama je identično isticanju pripadnosti brigadi prije 30 godina na izboru za predstavnika stanara u zgradi, posve nebitno.

No prosječnom Hrvatu, koji u svemu vidi udbaše, četnike, jugokomuniste, je to važno, makar to nema nikakve veze s predmetom rasprave.

Slika Pere Bručića je divna. Baš divna. Govori sve što treba znati o listi. Poštenje, ponos, ljubav prema Dinamu.

Bara i ovaj "rat" između njega i Dinama je isključivo zbog toga što gubi zlatnu koku koja mu je bila idealan poligon za igrače, a isplaćivala mu je basnoslovne provizije. Nije slučajno Baru počelo svrbiti kad je Šimić došao u klub i počeo javno govoriti o ogromnim provizijama koje se isplaćuju trećim stranama, još ako je istina da je klošarski pokušao uzeti sebi od kluba dio postotka od Gvardiolovog transfera u Leipzig pa se posvađao sa Perasicom, nije ni čudo zašto iz svih oružja udara po Dinamu.

Zna jako dobro da ne postoji alternativa za njegove igrače, niti jedan klub kod nas ne isplaćuje tolike provizije, a i da postane prvak, Hajduk za Ligu prvaka nema šanse, a ni za Europsku ligu, a iz Konferencijske mu može igrače prodavati i Rijeka/Osijek. Da može, odmah bi on odveo sve svoje talente u Zvezdu, samo tamo bi morao pristati na manji dio kolača jer ipak su tamo malo veći igrači nego što su ovdje, koji bi zahtjevali veći dio za sebe.

Šarene stolice, klasični marketinški vizualni trik da se stadion čini popunjeniji, na nepostojećem stadionu su sad predmet rasprave. Inače na toj istoj Kranjči su i sad šarene stolice, doduše bez naslona.

Nevjerojatno kako se neki ljudi kod nas konstantno bave stvarima koje ih ne ugrožavaju ni na koji način. Umjesto da se raspravlja o dizajnu, sadržaju ispred stadiona, cestovnoj infrastrukturi, povezanosti, tu se ozbiljno raspravlja o šarenim stolicama i aludiranju na seksualnu orjentaciju.

Potpuno je nebitno hoće li stolice na Kranjči biti šarene, zelene, tirkizne ili bijele. Ionako ćemo mi tamo biti samo podstanari. Ako ne smeta gomile navijača Lokomotive, Rudeša, Nura, NK Save Strmec ili NK Ponikve ili kojeg god budućeg prvoligaša koji bude na kraju igrao svoje domaće utakmice tamo, ne smeta ni mene koji ću tamo provesti dvije/tri godine dok čekam da se naš pravi dom izgradi. Tamo me zanimaju krov, semafor, ulazi, stolice i beton.

Jebi ga, moraš znati da neki prate Dinamo tek par godina. Ja bih tu dodao još i Joe Šimunića i Roberta Kovača, daleko veća imena koja su dolazila u HNL od Roya fucking Kenta. — Mr Anderson

Ja bih dodao još dosta igrača, pa jedan Branko Strupar, u kakvom god stanju bio stigao u Dinamo je bio veće ime od Ryana Kenta. Cufre i Nowotny svakako, Dario Šimić ono kad je stigao na par sati prije nego se umirovio 2010.

Ryan Kent mi je ime u rangu sa npr. Tonelom.

Gluplju stvar nisam cuo u zivotu, cuj suzdrzite se od kritika drugih kandidata — Nino Bule

Konstruktivna kritika drugog kandidata i ukazivanje na nepravilnosti ili pogreške u radu su svakako korisne, kao npr. spomenuti velikom Dinamovcu Bariću da nije bio prisutan u skupštini kad je grad napokon izglasao za nas potencijalno povijesni dogovor o stadionu ili kritika trenutne uprave i skupštinara zbog svih svinjarija koje su radili. Napad "ad personam" i spominjanje nečega što nema veze sa Dinamom, potezanje priča o partizanima i sličnim standardnim izbornim bezvezarijama ili klasične patetike nisu način, pogotovo kad se u dobrom djelu medija potencira priča o "ulici koja preuzima klub" i "huliganima".

Prekrasno je vidjeti da imamo liste i da čak i ljudi za koje ne bi nikad glasao dovlače na svoje liste poneke kvalitetne ljude. Koliko smo samo napredovali od dana kad se u skupštinu ulazilo po načelu "ime se ukazalo u snu ZM" pa smo imali skupštinare kojima je CV bio ovaj:
- vlasnik kafića Tač, omiljenog mjesta Zdravka Mamića
- prijatelj Milana Bandića, imao je catering službu na stadionu Maksimir
- najbolja imitacija Indiane Jonesa

Jedva čekam potencijalne debate i vidjeti programe. Svakako da je moj odabir lista koju pripremaju BBB i jedva čekam vidjeti sva imena na listi kao i predvodnika liste, no uživam u demokraciji.

Ono što me u cijelom ovom Dinamovom festivalu demokracije smeta je ono što ste vi svi spomenuli, a to je polarizacija i patetika. Odmah je Barić spomenuo istočnu i zapadnu tribinu iako potencijalno nikad nije sjedio na njima. Neće mu nužno to možda donijeti glasove, ali možda se u slučaju treće/četvrte liste glasovi "Mamićevaca" i "nisam za...ali" razvodne na dvije liste, što bi svakako nama išlo u korist. Nadam se da se cijela kampanja neće pretvoriti u napad na druge kandidate, spominjanje gdje je tko bio kad se vratilo ime Dinamo i nebitne priče, nego da će fokus biti na programima i planovima.

Suza mi je kapnula samo dok pišem o izborima u Dinamu. Čovječe pa mi imamo izbore!