Klub je svake godine napravio točno onoliko koliko vrijedi, ni manje ni više od toga. Polufinale je bio maksimum kad si imao Nacional-STTommy monopol, kasnije te dvaput ždrijeb u polufinalu spojio s Makarskom a oni su zasad ipak dimenzija više zasad. Da smo ušli u finale pa tamo izgubili ko u polufinalu, tada bi to sigurno ljepše izgledalo. Ali već sada, tri mjeseca nakon, manje ili više mi je svejedno jesmo li ispali u četvrtfinalu, polufinalu ili finalu, ako naslov nismo uzeli.
Ja ne kužim čemu toliki defetizam. Lani smo u "najgoroj sezoni u povijesti" bili doslovno milisekundu udaljeni od drugog mjesta, a samim time i potencijalnog ulaska u finale. Ja bi da mi netko nabroji (osim Makarske, svih pet tekmi zapravo) tri utakmica gdje smo mi bili nadigrani lani. Vrgorac vani i ja se druge ne mogu sjetiti. Di su svi ti silni rivali koji su nam odmaglili? Vrgorac koji je trebao 8:0 gubiti u Kutiji u prvom poluvremenu? Square koji nas dobije jednom u tri sezone?Split sa hrpom zvijezda koje su samo utezi kad su skupa?Uspinjača koja nas je dobila jednom u kupu, izgubila od nas tri puta, i dobila jednu u doigravanju kad smo imali 80 udaraca po golu? Di su svi ti nedostižni takmaci?
Mislim da nismo jači nego lani kadrovski, ali ne vidim ni po čemu smo slabiji. Golmanska pozicija bila nam je rak-rana i samo ako je Herceg Taj, već smo iskorak napravili. Matošević je, kad je zdrav, jedan od najboljih hr igrača, ali taj "kad" je nažalost preveliki faktor. I prečest. Ja mislim da nije daleko od trećine propuštenih tekmi samo zbog ozljeda. Herceg - Dado, Čeki, Grbić, Prgomet je odlična petorka. Ako Penava i dalje bude na dobroj golgeterskoj razini, ako se mali Vito nastavi razvijati kako treba, ako Mužar nastavi jednako kvalitetno raditi, opet će to biti dobro i napeto kefanje između nas, Vrgorca, Squarea, Uspinjače..
Osim toga, ne znam zakaj ekipa toliko brije na ligašku poziciju u prvenstvu koje se odlučuje nokaut plejofom. Lani je recimo bilo duplo bolje biti sedmi nego četvrti.
Hipoi, ti nakon tri sezone "odustaješ od snova". Pa kakvi su to onda snovi?!
Jebiga, ne može se istovremeno brijati na "grassroots" projekt koji si podigao ni iz čega i hladnokrvno očekivati dominaciju, financijsko, političko i logističko zaleđe kakvo ima GNK. Ono, sve je to nama super, cijenimo projekt, cijenimo proces, ali mi ipak ne bi predugo čekali. Jer, ono, znaš, titula je to, a na kraju ispadne da je samo to bitno Trebaju igrati naši klinci, ali oni nakon dve tekme i dva kiksa više ne vrijede, pa je valjda jedino bitno pitanje oko FD-a "kad će pojačanja". Kad ih Glava dovede u Maksimir 15, onda se cendra kak ne igraju domaći klinci.
Ja se često pitam jel ljudi žele da naš klub bude i po čemu drugačiji od svih ostalih ligi, ili je to samo narativ i klišej koji pada u vodu svakog travnja ili svibnja kada se oprostimo od naslova.
Stvar je krajnje jednostavna. Da se 10 % ljudi koji imaju Glavinu prekriženu glavu kao profilnu na fejsu ili koji mu "jebu mater" jer nema izbora učlanilo u klub, bilo bi za još jednog Grbića. Da je svaki takav i još tko god okolo manje lijen pa da dovuče dupe jednom u dva tjedna u toplu dvoranu gdje može lokati pivo i gledati ono kaj zaziva godinama, bilo bi za još jednog Čekola. Nije problem ni Đulvat, ni sustav, ni ništa treće. Problem smo mi. A sebe je, jebiga, najteže promijeniti.