Kakva stvar. Odlična obrada odlične pjesme. :up:

Ovi debili sa ljevice rade PROSVJED u predizbornoj kampanji, koji k? Vrhunac im je smisliti genijalni slogan "dosta je" :monkey: — db-izbjeglica

Ovo danas u gradu podsjeća na miting 1989. u Kninu.

Zakaj bi odustajali, ja idem na tekmu.

Imam i ja jednu za istok ak kom treba.

Kaj se tiče geopolitke: Plenković=NATO, EU i SAD, Milanović=Rusija.

Mali nema s kim igrat, šteta.

Hvala uprava, hvala treneru, hvala igrači.

Od prve sekunde su ušli u tekmu ko preplašene pičkice, ko da su im ovi rozi dresovi uzeli sav testosteron. Ispljuskat ih treba u svlačionici, napravit izmjene i idemo igrat, nije ovaj PAOK niš posebno.

Od prvog dana mi nije jasno zakaj je taj dečko u Dinamu.

Da se ne propusti — Nolifer

To je sve ekipa koja radi za javno dobro. Evo ovi jedni su dobili lovu za odlazak na pederbal u New York, Argentinu i Island. Pa to je super za naš grad. :up:

Da, mora da je to. — Bosskovitz

Da rade za javno dobro onda bi većini građana bilo bolje, a ne sve gore. Dobro je jedino njima koji cijeli svoj život parazitiraju na javnom novcu i njihovim trabantima. Možemovci su upravo oličenje bavljenja politikom zbog osobne koristi.

Ajde dobro ispoliraj člansku iskaznicu — Bosskovitz

Jedina članska iskaznica koju imam je Dinamova. Za razliku od tebe nisam advokat ni jednoj političkoj opciji. Stalo mi je da Zagreb napreduje, a s ovima je gori nego ikad. Danas u kvartu strahujemo za zdravlje djece kad ih pustimo van. Rade za javno dobro jel? Pljunul bi mu u facu da ga vidim.

Uvijek se suzdržavam odgovaranja ovdje, ali nekad moram. — Bosskovitz

Očito moraš po zadatku i/ili iz uvjerenja svaki put stat u obranu drugova.

nude promjenu ustaljene paradigme doživljavanja politike primarno kao modela iskorištavanja moći za vlastito dobro i korist. — Bosskovitz

Ovo ni Đilas ne bi bolje sročio.

Cijeli dan se ne može disat vani normalno ak si ne pokriješ facu, ljudi ne otvaraju prozore. Svakom poborniku ovog govna na čelu grada želim da mu ovak doma smrdi svaki dan.

https://www.vecernji.hr/zagreb/odvratan-smrad-i-dalje-muci-zagrebacki-kvart-a-tomasevicevi-vijecnici-odili-su-prijedlog-da-se-biootpad-prestane-dovoziti-1749748

Čovjek iz Iloka priča isto kao čovjek iz Srijemske Mitovice a njima dvojici zajedno trebaju titlovi kada gledaju Gruntovčane i onda nas netko uvjerava da ovaj iz Iloka i ovaj iz Gruntovca pričaju isti jezik a da Iločanin i Mitrovčanin pričaju različite jezike.

Hrvat iz Metkovića ili Cavtata priča puno sličnije Crnogorcu iz Kotora ili Srbinu iz Trebinja a za Istrane ili Podravce mu skoro treba prevoditelj i onda nas opet uvjeravaju da Metkovčanin ne priča isti jezik kao Kotoranin ali priča isti kao ovi koje jedva razumije.

Ima još takvih primjera da ne nabrajam sve primjere u kojima stanovnici određenih područja RH bolje razumiju Srbe, Crnogorce, Bošnjake nego one iz iste države sa kojima, kako kažu, priča isti jezik. — Maksim Maksimirski

Kojim jezikom pričaju onda Podravci i Istrijani?


Evo vam struke na koju se toliko pozivate:

Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje: "Hrvati, Srbi, Bošnjaci i Crnogorci se međusobno razumiju, no hrvatski standardni jezik je poseban jezik. Imamo specifičnu povijest, kulturu i nasljeđe. Baš kao što se nordijski jezici međusobno razumiju, a različiti su, tako je i hrvatski jezik, primjerice, drugačiji jezik od srpskog. Hrvatski jezik nimalo, kazao nam je Jozić, ne ugrožava to što se razumijemo s govornicima drugih, sličnih jezika u regiji".

"Hrvatski standardni jezik je dijapazon izraza i konstrukcija koje su razumljive svima, svim dobnim, socijalnim skupinama, svim skupinama govornika. Hrvatski jezik je poprilično razveden u dijalektološkom smislu, osoba iz Bednje i osoba s Visa se ne mogu razumjeti u dijalektu, ali zato postoji standardni jezik."

U osvrtu na "deklaraciju":

Kako komentirate prošlotjednu sarajevsku Deklaraciju o zajedničkom jeziku? Vidimo da je više od 200 potpisnika toga, prema mišljenju mnogih, kontroverznog akta koji je uzburkao javnost u Hrvatskoj?

- Mišljenja sam da je riječ o nepotrebnoj akciji koja s hrvatskim jezikom nema nikakve veze, niti na bilo koji način može utjecati na hrvatski jezik. Riječ je o medijski pretjerano praćenom projektu kojemu su cilj i svrha nepoznati, a ono što se iz teksta tog manifesta može iščitati, razvidno je da je riječ više o političkom nego o jezikoslovnom projektu.

Koliko se tom Deklaracijom, samom idejom o zajedničkom jeziku, ugrožava samostalni i Ustavom zajamčeni hrvatski jezik?

- Takvi i slični neformalni manifesti ne mogu imati nikakva utjecaja na hrvatski jezik, ne mogu ga ugroziti, a nikome ne mogu pomoći, i zato mislim da je riječ o promašenom pokušaju koji će vrlo brzo otići sasvim zasluženo u trajni zaborav kao potpun promašaj.

Ipak, treba li Deklaraciju kao takvu ignorirati, ili na nju obratiti veću pozornost, pomnije ju analizirati, s obzirom i na političku razinu toga dokumenta?

- Uopće ne čudi što se taj manifest najviše u Hrvatskoj doživio kao nešto negativno, jer se povijest hrvatskoga jezika ponovno počela odvijati pred našim očima - ponovno su tu lijepe riječi i “primamljive” poruke o zajedništvu u jednome jeziku, doduše, zasad jeziku bez imena. Sastavljačima su puna usta slatkorječivih fraza, ali na njihovu žalost hrvatska je javnost danas već toliko zrela da je bez poteškoća prozrela podvalu, a činjenica da smo samostalni i da smo svoju, između ostaloga, i jezičnu samostalnost krvavo stekli, daje nam za pravo da takvim manifestima već u početku kažemo: Ne, hvala!

Zašto Deklaracija upravo sada, nakon što je RH obilježila 50 godina od Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967.? Je li to sračunati potez, smišljen u Beogradu?

- Tko i za čiji račun to radi, meni je u ovome trenutku nepoznato, a mislim da i nije toliko važno. Ne mislim da je pravilno nešto poput ovoga nazivati deklaracijom, jer deklaracija podrazumijeva izjašnjavanje, jasno određivanje, što ovdje nije slučaj, jer ponajprije nije jasno kako bi se taj zajednički jezik zvao. Nije jasan ni cilj, a nisu jasne ni metode njegova postizanja. Dodatni je problem što su se neki akteri tog manifesta izjašnjavali da on ima veze s Deklaracijom iz 1967. godine, što je apsurd. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika plod je borbe za jezičnu samostalnost i protivna je “zajedničkom jeziku”, a ovo bi se moglo zvati antideklaracijom jer ide u suprotnom smjeru.

U jednom medijskom istupu u svezi sarajevske Deklaracije referirali ste se i na Bečki književni dogovor potpisan prije 167 godina. O čemu se radi?

- Deklaracija o zajedničkom jeziku više je na tragu Bečkoga književnog dogovora iz 1850. godine, ali i Novosadskoga dogovora iz 1954. godine. Naime, i jedan i drugi “dogovor” počivaju na istoj tezi, koja je zastupljena i u ovom manifestu, a to je da je riječ o jednome ili zajedničkome jeziku naroda na ovim područjima.

No, ponavljam treba jasno reći - hrvatski jezik samostalan je i svoj, jedinstven i poseban, od pamtivijeka je u osnovi hrvatskoga identiteta, a jezičnu samostalnost koju smo nakon svih proživljenih nedaća uspjeli izboriti ovakve akcije ne mogu ni na koji način ugroziti."

Da ne govorim da je do, mislim, 1990 to bio i službeno jedan jezik. — The Undertaker

Da ne govoriš i da smo do 1990.(91.) bili braća i živjeli u najljepšoj državi na svijetu. Ko nas bre zavadi?