Comments

  • Geopolitika


    A joj Krizy, ok. :up:
  • Geopolitika
    Armenci su povijesno u spornoj regiji a Srbi su na drugi način tj. planski doseljavani u dijelove Hrvatske.Krizy

    Znao sam da će se netko, unatoč "apelu", ipak uhvatiti za fine razlike iz one "nije to isto" kategorije. :)

    Ok, ako baš hoćeš.

    Što tebi točno znači da je netko "povijesno" u spornoj regiji?

    Koliko dugo je potrebno da netko bude povijesno tu gdje jest?

    Srbi su nekoliko stoljeća do Oluje većinski naseljavali područje tzv. Krajine (naravno ne u svim njezinim dijelovima, a pogotovo ne u svim selima, ali nisu ni Armenci većina u baš svakom selu Gornjeg Karabaha). Ako 350 godina nije dovoljno, koliko jest, gdje je točno granica povijesnosti na nekom teritoriju?

    Mislim, nisu ni Ukrajinci povijesno na Krimu, ako ćeš povijesno.

    Da se vratim Srbima.. Planski su doseljavani u opustošene, granične dijelove tadašnje Habsburške monarhije, Hrvatska tada baš i nije ono što je sada.

    (Doseljavano je stočarsko vlaško stanovništvo pravoslavne vjeroispovijesti, a u manjoj mjeri i nešto katolika (npr. Bunjevaca po Lici); nacionalni integracijski procesi dolaze stoljeće i po kasnije..)

    Da ne duljim previše, nemam sad ni vremena za to, ne može ponekad kriterij biti etnički, nekad povijesni, nekad politički, nekad ekonomski, nekad geografski..

    Odnosno, da budem jasan i izravan - naravno da može i naravno da jest - ali ne može kad hoćemo dosljedno iz pozicije "istine i pravde" zagovarati neku stranu u ratu.

    Jer tu Srbi padaju 1/1.. Krajina im je srpska jer su većina bila Srbi, ali Kosovo nije albansko, jer eto to je srpska kolijevka.. Vojvodina im je srpska, jer tako kaže Ustav, a Crna Gora je srpska jer su se prije 150 godina Crnogorci smatrali najboljima među Srbima. Pa biraj bato kako gdje i kad paše.

    Tako bi mi sad ovdje da granice republika bivaju državnima, ali samo kod nas, ne i kod Azerbajdžana, jer "Armenci su povijesno tamo". Jebiga, pa ja sam pumpao stotine sklekova na armenske vojne koračnice (dijagnoza valjda neka), volim taj narod bez da sam ikad tamo bio, ali to ne znači, stvarno nikako ne znači da su Azeri eto zli prljavi agresori na armensku nejač koja tamo stoljećima mirno obitava sve dok jednoga dana nije osvanula azerska vojska na Dinari.. pardon, visovima Gornjeg Karabaha.
  • Geopolitika
    Rusija je očijukala s jednima i drugimadeda

    To je samo djelomično točno. Mislim, točno je, ali tako izolirano napisano ostavlja krivi dojam. U stvarnosti, Armeniji je Rusija cijelo vrijeme bila glavni saveznik, na nju su se oslanjali (a Azeri na Turke). Uostalom, Rusija je jasno stala na stranu Armenije u prvom ratu za Gornji Karabah (1991. - 1994.) i pomogla im vojno-politički odvojiti taj teritorij od Azerbajdžana.

    Svo ovo vrijeme, dakle skoro 3 desetljeća, na Rusiju se gledalo kao na saveznika Armenije i glavnoga zaštitinika.

    Problem je nastao kad su se Rusi fokusirali na Ukrajinu, a Azerbajžan vojno porazio u vrlo kratkom sukobu Gornji Karabah i vratio skoro sve, bez da je Rusija prstom mrdnula. Rusi su potom trebali garantirati mir i sigurnost za Armence, kao i opskrbu, na tom području no to nisu baš u stanju.. Armenci se okrenuli Amerima, Rusi popizdili.

    Ovo što danas gledamo posljedica je toga.

    I velim, naravno da je Rusija povremeno igrala dvostruku igru, kako to već velike nacije najčešće i čine, ali nekome tko ne zna ništa ili slabo o tome, ispalo bi da nije bilo jasno čija leđa načelno drže. A jest i Armenci itekako imaju razloga osjećati se napuštenima i prepuštenima od strane Rusije.
  • Geopolitika
    želim da to što prije riješe, i to trajno.Sajla

    Riješit će, i to trajno, tako da će Armenci vrlo vjerojatno izgubiti rat, a Azerbajdžan reintegrirati Gornji Karabah u pravni poredak Azerbajdžana, gdje je ta pokrajina i bila tijekom SSSR-a kad su Armenija i Azerbajdžan bili sovjetske republike, a u kojoj je većinsko stanovništvo armensko.

    Gornji Karabah je prilično slična priča priči o RSK u Hrvatskoj i već to bi trebalo biti dovoljno da ne gledamo na situaciju baš crno-bijelo i ne budemo licemjeri. Armenci su dobri kršćani, a Azeri turkofoni muslimani pa je naša "navijačka" pozicija, eto, jasna.

    Osim toga, nad Armencima je prije 100 godina počinjen genocid pa je to razlog više za to da im želimo da zadrže krajinu, ovaj, pardon, Gornji Karabah, kako se zločin nad njima ne bi ponovio.

    Mislim, na koga nas argumentacija o genocidu i otcjepljenju od odcijepljene republike (kako se genocid ne bi ponovio) podsjeća?

    Molim da mi slabi čitači ne pojašnjavaju da je nad Armencima genocid bio (jer naravno da je bio), a Srbi su žrtve preuveličali pa eto "nije isto". Nikad nije potpuno isto, ali ni ne mora biti isto, linija argumentacije je ista.

    I da se razumijemo, osobno sam unatoč svemu navedenom također licemjer, jer i meni su Armenci nekako "draži", kao stara kršćanska nacija, kao nacija koja je puno trpjela u prošlosti, kao nacija čiju zemlju (uz Gruziju) svakako namjeravam posjetiti.

    Međutim, to što su oni meni draži, što "navijam" za njih ne znači da su "u pravu".

    Nije problem što nismo uvijek dosljedni (a nije nitko tko je za Armeniju, jer Karabah je, ponavljam, njihova Krajina), ali jest problem kad ne znamo da jesmo.
  • Zdravko & Zoran Mamić
    https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/dosao-sam-u-klub-i-dobio-80-000-eura-na-ruke-bilo-mi-je-cudno-ali-mamic-mi-je-rekao-da-je-to-neka-procedura-15375961

    Svjedočenje Silvija Marića

    "On je rekao da je to neka procedura, nije previše objašnjavao zašto mi se plaća na ruke. U ugovoru i aneksu je pisalo da se meni isplaćuje neto plaća, a klub preuzima na sebe sva ostala plaćanja i davanja za poreze i doprinose. Ne sjećam se što sam učinio sa tih 80.000 eura" - istaknuo je bivši nogometaš, koji je na upit Mamićevog branitelja Filipa Glavaša rekao da se ne sjeća da mu je Mamić osobno isplatio taj novac, iako je u iskazu kojeg je u sklopu istrage dao 2018. godine upravo Mamića naveo kao osobu koja mu je dala novac na ruke.

    - "Sada se ne mogu sjetiti i ne mogu točno reći da mi je on isplatio. Ne kažem da to nije bio on, ali ne mogu se sjetiti" – rekao je Marić, koji se nije mogao sjetiti ni je li dobio neki novčani iznos od transfernog obeštećenja koji je Dinamu uplaćen 1999. godine kada je Marić transferiran u Newcastle United.
  • Grad Zagreb


    Misli se na obradive površine, pitku vodu, fosilna goriva, šume, rude itd.

    Pritom nije važno isključivo koliko jedinica nečega ima, nego i kako korištenje tih jedinica šteti zajedničkom okolišu i narušava mogućnost trajnog nastanjivanja (i održivog korištenja tih resursa).

    Plastičnije, ja sad sječem 6 stabala mjesečno ili sam stoljećima sjekao da bih si izgradio bogatstvo, a siromašni sječe 1. Međutim, nije riječ o tome da ih ima ukupno 7, nego da ako nastavimo tim ritmom, uz porast populacije i rast standarda (sve više "sječe stabala") neće stići izrasti nova stabla da zadovolje te potrebe. Zato sad trebamo usporiti pa nek ja sječem 2, a siromašni 3 kako bismo ukupno bili na održivih 5, a da pritom ne branimo sječu siromašnijima, nego sebi.

    Uglavnom, da ne ulazim u rasprave oko nečega što nije moj stav, samo sam vam prenio kako ta ideologija funkcionira (oni ne bi rekli da je idelogija u pitanju, nego poziv na akciju za spas čovječanstva, zadnji apel, bjelodana činjenica itd.).

    Ovo sa stablima je naravno samo karikiranje. Životno bliže nama starijima koji smo se naputovali npr., to bi značilo da nemamo pravo od mladih tražiti da putuju "zeleno" kako bi smanjili CO2, sad kad smo im sjebali planet, nego poći od sebe i biciklirati na sastanak u Oslu.

    Opet karikiram, nemrem si pomoći. Ali u načelu se ne zajebavam, to je odrast.
  • Grad Zagreb
    Znam ponešto o odrastu (daleko od stručnjaka, a još manje i dalje od ideloga i zagovaratelja, no imao sam priliku čuti neke stručnjake na tu temu - kad kažem stručnjake, mislim na znanstvenike koji se bave temama održivog rasta, a koji su idejni tvorci ovog "hita") pa čisto u par natuknica zabilježim ovdje za eventualno neupoznate s konceptom.

    Naime, ideja se temelji na navodnoj neodrživosti ove razine trošenja resursa Zemlje. Svjesni su da resursi nisu fiksni, nego se obnavljaju, ali tvrde da se ne obnavljaju dovoljno brzo da bi se namirile potrebe svog svjetskog stanovništva ako bismo svi živjeli kao što žive razvijene zemlje, čije stanovništvo troši od 2 i pol do 5x više resursa po stanovniku no što je održivo. U kojem razdoblju održivo ili neodrživo? Ne zna se, ali "nemamo vremena čekati".

    Ako pitate što je s tehnologijama, nismo li već nekoliko puta teoretski ostali bez nafte, bez bakra, bez vode uostalom, pa ipak eto nismo, jer se pronalaze nove tehnologije i načini korištenja resursa, odgovor je protupitanje "usudimo li se riskirati? ... i čekati nove tehnologije, jer Planet treba našu hitnu reakciju"..

    E sad, zašto odrast i kako je to povezano s ovom eko održivošću gore.. Tako što "nemamo pravo od nerazvijenih i gladnih tražiti da se ne razvijaju sad kad smo se mi lijepo razvili".

    Matematička formula koja slijedi iz toga je stoga očita i jednostavna.

    Imamo X nečega. Taj X nije doduše fiksan, ali nije dostatan za sve na ovoj razini potrošnje ni uz obnavljanje. Bolju upotrebu X-a nemamo vremena čekati. Razvijeni su iskoristili previše X-a za razvijanje i održavanje svoga standarda, a sad traže od nerazvijenih da to ne čine. E pa nije fer. Neka nerazvijeni koriste X kako bi se razvili, a razvijeni nek stanu sa svojom uporabom X-a kako bi ga sačuvali radi spasa Zemlje. To će naravno uzrokovati njihov "odrast", a da bi slabiji mogli rasti koristeći, jelte, taj naš X.

    Eto, to vam je u najkraćim crtama to.

    Još jednostavnije - da bi život na Zemlji opstao, a pritom da bismo bili pravedni i pošteni, svijet bi u cjelini trebao biti negdje na razini Ekvadora cca. To znači da Čad i Mozambik trebaju rasti, a Europa, Japan, SAD.. "odrasti" kako bismo se svi našli na pola puta u velikom svjetskom kibucu.

    Karikiram, ali shvatili ste.
  • Statut GNK Dinamo


    Naravno da matematički dođeš na isto/slično, jer ni nije poanta takve izmjene učini laganima. Ne može klub prestati biti ono što jest sada i postati nešto drugo voljom malobrojnih.

    Stvar je u zahtjevu koji postavljaš, ideji koju imaš i poruci koju šalješ. S ovom odredbom, gdje mora izaći 70% da bi promjena uopće bila opcijom, šalješ poruku da je više nego dvotrećinska većina (koja bi bila 66,66% jelte) potrebna da uopće bude zainteresirana glasovati, a kamoli da ima stav o referendumskom pitanju.

    Demokracija počiva na volji većine (i zaštiti manjine), ali odluke svakako počivaju na volji većine. Kako definiraš većinu je naravno ovaj dio oko kojeg se tu sporimo. Ako glasovanje nije obvezno, a ovdje nije, onda mi se ne čini najboljom mogućom opcijom volju većine temeljiti prvenstveno na izlaznosti, a tek onda na iskazanim odabirima.

    Kako si i vrlo precizno izračunao, potrebne brojke nisu bitno drugačije, dakle promjene bi bile vrlo vrlo teško izvedive, ali bi poruka bila drugačija, a mogućnost (premda ne velika) provedbe te promjene premještena više u krilo iskazanog stava, umjesto spremnosti na sudjelovanje.

    Ovako kako je predloženo traži se da ogromna većina želi o nečemu odlučivati, a onako kako predlažem traži se da ogromna većina želi baš tu promjenu koja se predlaže. :) Vjerujem da shvaćaš finu razliku, idejnu premda ne matematičku.

    (ovo s 5 godina što spominješ imamo više manje sad u nekim varijantama.. nisam za to.. svakako ne u ovoj fazi kada je to vrlo nesređeno i nelogično, a o čemu su drugi već pisali pa da ne ponavljam)
  • Statut GNK Dinamo


    I to stoji.

    Dobro je što se za izmjene i dopune Statuta zahtijeva većina svih članova Skupštine, a ne recimo većine od kvoruma, ali bi svakako još bolje bilo da se i tu predvidi dvotrećinska većina.

    Tako se obično i čini s osnovnim dokumentima.
  • Statut GNK Dinamo


    Ma gle, svakako nije cilj da nešto toliko važno kao što su svi elementi iz članka bude promjenjivo voljom zainteresirane manjine članova.

    50% izlaznosti je i dalje ozbiljan zahtjev i onemogućuje da se igramo promjena kad god se skupi dobro organizirana grupacija bilo koje vrste.

    Nisam za to da se o ključnim elementima kluba odlučuje samo na temelju glasova "onih koji izađu na izbore", ma kojom većinom, mada bi čak i to bilo posve legitimno!

    Dakle, određena izlaznost treba biti zahtijevana, ali ne način da veću moć ima zainteresiranost za glasovanje, od same volje izašlih.

    I zato prijedlog kakav sam napisao gore.
  • Statut GNK Dinamo
    Kao prvo, hvala onima koji su na prijedlogu novog Statuta radili, jer je svojom strukturom, sadržajem, jasnoćom i smislenošću miljama ispred aktualnog.

    Prijedlog sam detaljno pročitao, a osvrnuo bih se zasad (kad stignem ću i na još neke dijelove) na jedan element predloženog statuta za koji mislim da može biti kvalitetnije i svrsishodnije definiran.

    Meni je zapeo za oko članak 6.

    Naime, taj je članak stroži nego Ustav RH. Ustav omogućuje udruživanje u saveze s drugim državama ako to na referendumu odluči većina birača koji su pristupili referendumu (to se bilo promijenilo radi ulaska u EU, ranije je bilo strože definirano, ali da ne ulazim u to, samo usporedba sa sadašnjim stanjem).

    Statut, s druge strane, traži da na referendumu "O promjeni imena, grba, boje, lokacije stadiona, preoblikovanja, pripajanja, spajanja ili podjele Kluba i dobrovoljnog prestanka rada Kluba" izađe 70% svih punoljetnih članova, a odlučuje se običnom većinom.

    Mislim da to gotovo onemogućuje bilo kakvu promjenu ikad ikojeg od u tom članku pobrojanih elemenata. Možda je to i namjera, ali ako klub demokratiziramo, onda mislim da ne bi trebala biti.

    Po meni je bolje i demokratičnije na volju dati aktivnim biračima, odnosno članovima kluba, onima koji se žele izjasniti, kojima je stalo i kojima je važno, a zaštititi se od radikalnih promjena (preoblikovanje ili pripajanje ili promjena grba, boje, lokacije, svakako jest radikalna promjena i za to mora biti jasno izražena volja članstva, naravno) može i na druge načine.

    Na primjer,smanjiti odredbu o izlaznosti, a povećati odredbu o udjelu potrebnih glasova.

    Mislim da nikad ni o čemu kada je klub u pitanju ne bi izašlo 70% svih birača (za usporedbu, na referendum o neovisnosti RH (kolokvijalno) je izašlo malo preko 80%, a o pristupanju EU manje od 45% birača!) i da je ta odredba paralizirajuća za bilo kakve promjene u članku pobrojanih elemenata.

    Na ovoj temi se nitko bedast neće naći, ali za svaki slučaj - nije ovdje pitanje jesam li ja za ovu ili onu promjenu (preoblikovanje u d.d., crvenu boju dresa i preseljenje u Rugvicu), nego mislim da je važno imati mogućnost u Statutu kluba, ako to dovoljan broj ljudi želi.

    Da se vratim prijedlogu...

    Smanjiti potrebnu izlaznost na 50% (mada je i to puno, ali ključne su stvari u pitanju) pa vezati to za volju ne običnom većinom, već dvotrećinskom!

    Dakle, veću snagu dati onima koji o takvim pitanjima žele odlučiti, a da to opet ne bude omogućeno šačici izašlih.

    Konkretno, da pišem članak 6. statuta GNK Dinamo, on bi glasio:

    (1) O promjeni imena, grba, boje, lokacije stadiona, preoblikovanja, pripajanja, spajanja ili
    podjele Kluba i dobrovoljnog prestanka rada Kluba saziva se obvezujući referendum svih
    punoljetnih i poslovno sposobnih članova Kluba, a odlučuje se dvotrećinskom većinom važećih glasova. Referendum je važeći ako na njemu sudjeluje većina svih članova s pravom glasa.
    (2) Referendum svih članova kluba mora sazvati Predsjednik kluba u slučajevima iz. st. 1)
    ovog članka.
  • Grad Zagreb
    Ako ce smece i košnja trave bit najveći problemi onda nam i nije loseDudu9

    Nemoj padati u zamku "a kaj je s onim prije", "bare ne kradu", "a ti si znači za Bandića?", "da nije možda onaj lopov bolji?", "uf, neš ti problema, nepokošena trava.." i slične varijacije na temu.

    Bandić je umro, iza njega su ostali dugovi, optužnice i presude.

    Tko to spori je idiot, jer ja ne znam kako drugačije nazvati osobu koja spori činjenice. Mislim, znam, ali ne bira mi se riječi za ljude posvađane sa stvarnošću.

    E pa kad smo to ustanovili, možemo dalje.

    Ne živimo u 2007. ni 2015., nego 2023. i imamo novu (a sad više i ne baš tako novu) vlast u Gradu, od koje imamo pravo očekivati, tražiti, kritizirati, mjeriti i propitivati neovisno o tome kakav je bio spomenuti pokojnik.

    Jesu li gori? Naravno da nisu.

    Ali to uopće nije bitno, jer na idućim izborima neću ni birati između pokojnika (to je dosad bilo rezervirano samo za birače, mrtve kandidate još nismo imali) i njih, nego njihovih rezultata i tuđih obećanja, kako to na svakim izborima i biva.

    Ako ne riješe problem smeća i urbanog životnog prostora koji tako i izgleda ili ne budu imali jasno rješenje i stategiju za ubuduće, onda me sigurno neće zanimati "problemi s kojima su se oni suočavali".

    Pa izabrani su da se suoče s njima.
  • Predictor, Dinamo-Slaven Belupo
    Dinamo - Slaven Belupo 2:0, Emreli
  • Grad Zagreb
    koliko znam, u njemačkoj se naplačuje ulaz automobila u gradove.. ili je to samo za kat manje od euro6Ludovic IX

    Imaju neke bedževe, tj. naljepnice za auto kojima se dokazuje niska emisija CO2. Nije da to moraš imati za bilo koji dio grada, odnosno da se općenito naplaćuje "ulaz automobila u gradove", nego najčešće imaš nekakve ekološke zone (u slobodnom prijevodu), u pravilu centar ili širi centar grada i tamo se ne može s autima koji ispuštaju štetne plinove iznad neke određene razine.

    Ta naljepnica je 6 eura mislim samo za njemačke aute (za nenjemačke je skuplje i varira) i za niže od Euro 4 za dizele ne može se ni dobiti, ali to valjda varira od grada do grada.
  • Grad Zagreb
    Kako ne, svaka zarasla i neobrađena površina povećava stanište divljači i približava ga urbanim mjestima. Jednostavno se povećava vjerojatnost posjete. Ništa drugo. Osipanje ljudi u ruralnim sredinama uzrokuje i smanjenje broja lovaca tj. lovačkih društava, a time direktno i odstrijel.deda

    Naravno, no to nije nekakva neminovnost, datost na koju se ne može utjecati.

    Naravno da svinja ima više ako ljudi i obrađenih površina ima manje, da im to povećava populaciju i time vjerojatnost susreta s ljudima, ali se radi o upravljanju tim okolnostima, a ne prepuštanju. Čovjek je prirodu oduvijek prilagođavao sebi, a sebe prilagođavao u onoj mjeri u kojoj ne bi uspio obrnuto. I ne mislim tu na golu eksploataciju i neodrživo iskorištavanje, već upravljanje svojom okolinom, to nas između ostaloga i čini inteligentnim bićima.

    Što hoću reći.. da povećanje populacije divljih svinja u Donjem Klasniću ne znači da ih trebamo očekivati u Donjem Gradu.

    Da, povećava se matematička vjerojatnost, ali onda čovjek koji odgovorno upravlja svojom okolinom učini sve što može da utječe na "statistiku".