Bio bi skandal, aha, jer eto drugi to nikad ne rade.
Mi sebe toliko malo cijenimo da uvijek pokušavamo biti neki revolucionari da bi dokazali svoju vrijednost.

Za primjer, Japanci su poništili natječaj za izgradnju nacionalnog stadiona za OI 2020. Izgradnja je na kraju koštala preko 1.3 milijarde €, a trebala je biti i skuplja. Upravo zbog cijene te zbog neslaganja javnosti natječaj je poništen.

https://vizkultura.hr/olimpijsko-arhitektonska-saga-u-tokiyu/

Ne mogu više editirati svoj post 2 stranice prije, samo još da dodam sliku konstrukcije krova i stupova na projektu 3LHDa (i razinu razrade projekta), pa onda usporedite to sa konstrukcijom krova i dimenzijama elemenata prve nagrade koje sam stavio u tom postu.

Moj komentar i viđenje svega sa par dana odmaka. Koga zanima nek' pročita. Volio bih da su ljudi svjesni svih propusta žirija i nedostataka ovog rada.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prvonagrađeni rad ima toliko nedostataka da je pravo čudo kako se našao u zadnjem krugu izbora, a da ne govorim da je navodno najbolji po svim točkama natječaja i odabran jednoglasno. Krenimo redom od najočitijeg:

1. Ideja stadiona
Sa aspekta arhitektonske struke stadion nekima djeluje atraktivan i drugačiji te spaja taj drugačiji izgled sa idejom stadiona arhitekta Vladimira Turine.
Problem leži u tome što i sam Turina, za kojeg je po žiriju ovaj stadion omaž, nije izvorno zamislio stadion u ovakvoj formi. Nije ga zamislio ni približno u ovakvoj formi već, zamislite to, u ovalnoj formi u obliku slova 'C', međutim, zbog imovinsko-pravnih razloga to rješenje otpada. Turina je tada uzaludno ukazivao da se radi o jedinstvenoj prilici i da se mora izabrati pametnije te da već postoji gotov projekt za veliku arenu u oblik slova 'C'. Taj prvi nacrt i ideja čak stoje i u natječajnoj brošuri i programu. Dakle i sam Turina, da je imao odriješene ruke, napravio bi sasvim drugačiji tip stadion od ovog za kojeg nas danas uvjeravaju da je najbolji izbor. On nije bio fiksiran na ideju i formu nego je prioritet davao iskustvu korisnika(!). Da se razumijemo, njegov naknadni rad po kojem se stadion izgradio ima veliku arhitektonsku vrijednost ali očito je i sam Turina imao drugačiju izvornu viziju stadiona, viziju koja je, ako bi se usudili uspoređivati, sličnija današnjim arenama nego ideji koja je pobijedila na natječaju. Znači li to da bi žiri tada i samom Turini rekao da ne razumije veličinu rada kojeg su oni nagradili prvom nagradom ako bi inzistirao na drugačijem rješenju?



2. Statika stadiona.
Prvonagrađeni stadion ima jednostavnu formu. Ako pričamo o konstrukciji krova njega čine čelični konzolni rešetkasti nosači. Problem je taj što su proporcije totalno promašene. Krovna konstrukcija je raspona 50.32(!) metra, a visine samo 2.55 m na najvišem dijelu. Oslanjanje krova na konstrukciju tribine ne treba biti statički proračunato u ovoj fazi ali je ono tako loše prikazano (krov i tribina se dodiruju u jednoj točki) da se moraš zapitati koliko detaljno je ovo idejno rješenje uopće razrađeno i koliko će izmjena biti potrebno da se ovakav projekt uopće uspije izvesti, hoće li to narušiti prvotni izgled objekta i ako hoće, kako će se to opravdati. Znači li to da je bolje dati impresivne nacrte bez realnog uporišta, to zahtjeva manje truda, a ujedno je spektakularnije, a nosivost ćemo rješavati kada dobijemo posao. Samo za grubu usporedbu, krovni nosači na novom stadionu u Kranjčevićevoj ulici istog su statičkog sustava te raspon krova iznad zapadne tribine iznosi 18.66 m, a visina na najvišem dijelu je 3.25 m. I drugi dijelovi idejnog rješenja stadiona djeluju zabrinjavajuće (poput najviše tribine koja nosi navedeni krov koja je također u velikoj konzoli) ali za procjenu drugih elemenata treba ozbiljnije proučiti konstrukciju i nacrte koji trenutno nisu dostupni.




3. Urbanizam
Ovo rješenje ne osvaja urbanizmom ni nekim pametnim razmještajem drugih elemenata koji su dio natječaja. U najmanju ruku nije objašnjeno po čemu je u toj kategoriji rad bio najbolji. Jedino što se da primijetiti je novoformiran plato na jugu parcele koji vodi do stadiona te ponešto zarotiran atletski stadion. Glavni stadion se i dalje čini nedovoljno udaljen od Maksimirske ceste, ali to se možda može tolerirati zbog ograničenosti parcele iako lako je moguće da su neki drugi radovi imali bolja rješenja. Jedna od preporuka programa je i aktiviranje eventualnih ravnih krovova sportskih dvorana u rekreacijske svrhe radi optimizacije korištenja ograničene površine. Ta preporuka također nije uvažena u ovom radu.
Neka druga rješenja, od kojih se po meni najviše izdvaja rad 3LHDa čine mi se puno kvalitetnije uklopljena u prostor u blizini maksimirske šume (a i kompletan projekt djeluje detaljnije razrađen te se čini financijski uklopiv).


4. Akustika i komfor
Mislim da je ovaj dio sam po sebi svima jasan. Stadion koji ima otvorene dijelove ne može biti jednako akustičan kao onaj koji je zatvoren. Kroz te dijelove zvuk sa stadiona 'bježi' van, a zvuk okoline dopire unutra. Također, nagib krova dodatno utječe na akustiku stadiona. Nagib krova prema terenu najčešće daje najbolju akustiku dok nagib krova od terena (uzlazni nagib) daje najlošiju akustiku.
Kako bi kombinirali najbolje od akustike i komfora, moderni stadioni koriste kombinaciju strmog nagiba tribina (35° ili više) i ravnog krova ili krova nagnutog prema unutra.
Otvoreni dijelovi osim akustike negativno utječu i na komfor na stadionu. Kada vjetar udara u vanjsku plohu stadiona on prolazi kroz otvorene kutove, pri čemu se njegova brzina značajno povećava (tzv. Venturijev efekt). Rezultat je konstantan, neugodan propuh na tribinama. Kroz otvorene uglove vjetar unosi kišu i snijeg, a zatvoreni stadioni uspijevaju zadržati barem dio tjelesne topline tisuća ljudi na tribinama, stvarajući mikroklimu koja je za nekoliko stupnjeva toplija od vanjskog zraka.
Kod otvorenih uglova dolazi do stalne cirkulacije zraka, što zimi čini boravak na stadionu iznimno hladnim i neudobnim. Zatvoreni oblik dodatno se nameće obzirom na zahtjev da stadion treba biti opremljen visokoučinkovitim sustavom grijanja tribina uz poštivanje standarda održivosti (!).


5. Rad ocjenjivačkog suda
Moram se osvrnuti i na nelogičnosti u radu samog suda. Kako je moguće da uz sve ovo navedeno u žiriju nije bilo mjesta za jednog inženjera građevinarstva (konstruktera) koji bi sa aspekta svoje struke zasigurno bolje razlučio koji radovi su izvedivi, a koji manje izvedivi ili neizvedivi. U žiriju imamo 6 inženjera arhitekture te predstavnika vlade, grada i Dinama. Isto tako 3 zamjenika su također arhitekti. Inženjera građevinarstva bilo je, čini se, teško pronaći.
Nadalje, određeni članovi žirija tvrdili su da su pojedini radovi bili financijski neuklopivi u predviđeni budžet, a istodobno su na 4. mjesto svrstali, dakle nagradili, rad gospodina Njirića. Iako spektakularan, rad se grubom vizualnom procjenom čini jedan od skupljih. Gospodo u žiriju, odlučite se imate li taj kriterij ili nemate.
Nadalje, u programu natječaja navedeno je: 'Arhitektonsko rješenje treba predvidjeti kohezivnu i povezanu strukturu gledališta.' Što točno znači ta rečenica ako ne ono što bi bilo logično - spojene tribine. Tumači li se ovo kao preporuka ili uvjet? Ako je ovo uvjet natječaja onda imamo ozbiljno pitanje o nelegitimnosti izbora 1. nagrade. Ako se radi o preporuci, zašto davati preporuke ako ih ne valoriziraš onima koji ih se drže i ne kažnjavaš one koji ih se ne drže?!
Uz sva ova pitanja, potpuno je jasno zašto se navijači bune i odbacuju ovo rješenje. Žiri je svojim postupcima (uz sve ono dobro što su morali napraviti i odraditi u pripremi ovog natječaja) doveo sebe u situaciju da ih se opravdano kritizira i sumnja u njihov odabir. Odlučili su ignorirati sve navedene probleme, ali što je još i bitnije, odlučili su ignorirati jasno iskomunicirane zahtjeve navijača i korisnika koji su najbitniji u cijeloj ovoj priči.


Gospodo u žiriju, zbog svega ovog navedenog navijači NE PRISTAJU na kompromise, poboljšanja ili uljepšavanja ovog rješenja. Ovo rješenje za nas nije dovoljno dobro te tražimo da se ono odbaci, a da se nagrade oni radovi koji su to zaslužili poštujući Vaše(!) smjernice natječaja. I samo još jedna stvar, navijači ne stoje kontra struke, na strani navijača stoji i 95% arhitektonskih ureda sa nebrojeno arhitekata koji su sudjelovali na ovom natječaju i koji su imali viziju stadiona jednaku našoj. Zato sljedeći put razmislite, jesu li navijači ti koji ne razumiju arhitekturu ili ste vi ti koji svoje želje stavljate ispred potreba ljudi za koje ste se trebali zalagati!

3D prikaz čelične konstrukcije krova.

Preuzeto sa SkyscraperCity foruma, korisnik ZagiHr
https://www.skyscrapercity.com/threads/zagreb-stadion-kranj%C4%8Devi%C4%87eva-kapacitet-11-163.2430143/page-40?nested_view=1#post-195755325

Preuzeto sa SkyscraperCity foruma, korisnik rovaj13

https://www.skyscrapercity.com/threads/zagreb-stadion-kranj%C4%8Devi%C4%87eva-kapacitet-11-163.2430143/page-37?nested_view=1#post-195426910

Istok:


Jug:


Sjever:


Zapad:

Temelji:



Presjek kroz istočnu tribinu:


Presjek kroz zapadnu tribinu:


Prikaz stolica, razmak osno je 85 cm.



Staklena ograda na dnu tribina (prema terenu):




Gostujući sektor na sjevernoj tribini (uz istok) - ulaz iz Adžijine ulice. Gostujući sektor ima zaštitnu ogradu od pleksiglasa ili stakla otpornog na udarce. Iznad te ograde ide zaštitna mreža do krova (gosti).

Što se tiče (ne)moralnosti podjele parcele, susjedi imaju pravo žalbe u procesu ishođenja građevinske dozvole. Međutim, oni mogu uložiti žalbu na više manje bilo što da se tako izrazim, i to može biti i bez pravne osnove. I naravno, u tom procesu se sve takve žalbe koje su neosnovane odbacuju ali to sve produžuje proces za i do više mjeseci, ovisno o broju žalbi i o efikasnosti ili neefikasnosti javne službe.

Sami objekat ne može dobiti građevinsku dozvolu ako sve nije u skladu sa GUPom i svim važećim propisima. U ovom slučaju, budući je građevinska dozvola ishođena, sve je u skladu sa navedenim. Da li je nešto nemoralno ili ne je subjektivna stvar, ali nije zakon ili fakt dok se ne stavi na papir. Kod nas nije problem u zakonima, problem je u onima koji ih provode i tumače i u tome što ti ljudi nikome ne odgovaraju za (ponekad i namjerno) odugovlačenje projekata, a ponekad se jednostavno radi o nesposobnosti. Recimo meni je nemoralno da se susjedi (ako nema pravne osnove već je cilj opstrukcija) zbog svog interesa žale na projekte od javnog interesa, a naročito ako se radi o poboljšanju njihovog kvarta. Parcelacija čestice se je provela tako da ne bude opstrukcije, koje bi bez daljnjega bilo. A nadalje, investitor je svoju parcelu usitnio i na taj način žrtvovao određen broj svojih kvadrata koji imaju nemalu vrijednost, te si tako osigurao bržu provedbu projekta. Kad sve sagledam, meni osobno je to uredu dok god je sve u skladu sa zakonom.

Čovjek ti je doslovno kopirao tekst u kojem stoji da će se Crkva odreći potraživanja za 300 tisuća metara kvadratnih i zauzvrat dobiti 50 tisuća metara kvadratnih za gradnju ili rekonstrukciju deset crkava u Gradu Zagrebu. Pet gradskih zemljišta, četiri zemljišta u privatnom vlasništvu, a jedno u miješanom Grada i privatnih vlasnika.

A ti na to napišeš da će Crkva zauzvrat dobiti na dar od države više od 50 tisuća četvornih metara zemljišta na deset lokacija u Zagrebu. Što nije jasno, piše da su vlasnici Grad ili privatni vlasnici.

Ne ide mi prilaganje fotografije. Na prvoj slici se vidi udaljenosti (s tim da ako se postavi točno na poziciju okvira gola ima cca 36 m), na drugoj slici se vidi kontura budućeg stadiona iz ISPU-a koja je upisana na osnovu zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole.

Evo link na članak, tu su slike tih zapuštenih objekata, to je ta kvadratura, a i članku se spominju upisane osobe iz Srbije i Austrije, a u posjedovnom listu se vidi da su na toj čestici 776 upisane osobe (osim Hrvatske) koje žive u Austriji i Srbiji.

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/zagreb-kupuje-nekretnine-u-okolici-kranjceviceve-za-rekonstrukciju-stadiona-evo-i-cijene-foto-20240904

Parcela koju je otkupio grad je veličine 865 m2, prema onome što se vidi sa slika iz članka to je katastarska čestica br. 776, k.o. Trešnjevka koja i je te kvadrature.