Baš sam sad išla malo googlat, dok sam čekala hoćeš odgovorit jer mi je ovo tvoje zvučalo kao fakt, a ne kao mišljenje. Zato sam i pitala za ovu drugu opciju.
Zapravo nema nekog “zakona” ili pravila koji bi se bavio baš “cenzurom” na dr mrežama.
Krenulo je masovno pojavom covida, jačanjem političkih spektara koji su sve više počeli koristiti dr mreže. za promoviranje svojih ideologija, pa su se onda pojavili fact chekeri, cancel culture i sve ljepote današnjeg društva koje smo time dobili.
Ne valja niti jedno niti drugo.
I pojava društvenih mreža, kao platformi za “druženje”, kreativu, zabavu je bila pozitivna. Ali kao i sve, bez ikakve kontrole, postale su platforme za skupljanje lajkova radi hranjenja ega ili novčanika, a posljedično i psihičkih problema.
Naglašavam, ne mislim da su takvi komentari prihvatljivi, poželjni i ja bih rado da ne postoje.
Psovke, prijetnje, pozivanje na nasilje se treba micati svakako ali ako netko napiše - “uništavate moj Dinamo”, kaj ćeš s tim nego ignorirati (tu mislim na klub).
Ili možeš postaviti pitanje poput : Zašto to mislite? Možete malo pojasniti i onda će većina tih odustati ako se krene u raspravu.
:grin:
Naravno da to nije rješenje za klupske dr mreže.
Izbjegavam čitanje komentara na dr mrežama koliko mi to posao dozvoljava, potičem druge da to isto rade ali ih imamo i dio su današnje (poslovne) komunikacije.
Klub ne može komunicirati jednosmjerno, pogotovo naš klub, koji se zasniva na članstvu.
Postoje ti algoritmi za određene riječi, spomenuo je gore Infinity, pa tako eliminiraš određeni sadržaj.
Ali nikako zabrane komentara.
Raditi na poboljšanju sadržaja jer kada se pod nekim kvalitetnim objavama pojavi trovač, dosta često ga ostali potjeraju jer “kaj si se sad javio kad je super pozitivna objava”.
I kod sportskog kolektiva, rezultat. Kad je rezultat dobar, gnjusne objave su minimalne. To je tak, nažalost.
A zakaj mediji to prenose? Pa zato kaj je društvo bolesno i satkano od tih koji takav sadržaj klikaju i gutaju. Slagali se sa sadržajem ili ne, guta se.
Tu bi se moglo utjecati promjenom politike uredništva i vlasnika tih medija. Sami odlučuju o sadržaju koji objavljuju na svojim portalima, tisku, TV kanalu i opet, dr. mrežama.
Ovo je nešto iz osvrta jednog odvjetnika:
Europska Unija se s time pozabavila tek u domeni govora mržnje i kibernetičkog nasilja kada je izričito naredila društvenim mrežama da miču sadržaj koji bi pozivao na nasilje ili koji bi predstavljao govor mržnje, ali, s obzirom na rastuću polarizaciju i veliko nezadovoljstvo elitama, kako političkim tako i poslovnim, morat će se uhvatiti i u koštac s činjenicom da javnost itekako ima pravo na izražavanje svojeg stava, sviđalo se to nekome ili ne, bez pretjerano širokog tumačenja što predstavlja govor mržnje, a što pravo na izražavanje vlastitog stajališta.
I sorry na podužem tekstu, malo sam otpustila kočnice danas, doslovno. Iskrcala sam dobru lovicu za servis, tehnički i kasko automobila, “lagana” sam skroz.
:lol: