Zapravo. najbolja amabalaza za pivo je zapravo bacva.
Sadrzi sve karakteristike limenke, ne propusta svijetlo, ne propusta kisik, logisticki je bolje rijesenje od svega.
A zapravo ste sa bacvom najsigurniji da je skladisteno bolje, te da je rok trajanja bolji. Bocu u birtiji mozete dobiti koja je tamo mjesecima, ili u skladistu ili kod distributera.
Distribucija bacvi je opcenito puno brza i brze se trose, te je tesko 'naletiti' na bacvu koja stoji negdje mjesecima.
Takoder, jednom kada se bacva otvori, relativno brzo se potrosi, sto je u interesu ugostitelja. Zato najcesce u bircevima postoji samo nekoliko tocionika, i to onih piva koja se najvise piju. Ako imate pivo koje se sporo prodaje, ono ce ddegradirati i biti lose, pa kada imate toceno pivo, znate da je obrtaj tog proizvoda veci nego u boci i da je pivo svjezije od onog u boci ili limenci.
Takoder, dosta cesto se skladisti u hladanim komorama.

Vjerujem da jako puno ljudi smatra da je toceno pivo bolje od flasiranog. Tu je i razlog. Pivo je isto, proizvod je isti, jako vjerovatno punjeno iz istog tanka, ali su uvjeti skladistenja i distribucije kvalitetniji pa je i sam proizvod kvalitetniji na kraju. Jer ipak kvaliteta piva ne ovisi samo o proizvodacu, dobar dio 'krivice' ili 'zasluga' ide distributeru i ugostitelju.

okej, krivi izraz i brzopletost pisanja. Isprike.
Lim se moze koristiti kao naziv materijala, samo sto je to dosta genralno. Crni lim je zapravo celik, dok je bijeli lim celik presvucen kositrom. Danas je lim uglavnom aluminijskog porijekla, barem sto se tice upotrebe u prehrani.
Na prethodni post sam pod lim mislio aluminijski lim, pa eto ispricavam se zbog pogresno koristenog naziva.
Da, danasnje limenke su presvucene tankim slojem polimera, pivo je blago kiseli proizvod (a moze biti i poprilicno kiseo), dok gazirana pica su i poprilicno vise kisela, te se time sprjecava korozija materijala, a samim time i 'interakcija' izmedu tekucine i samog metala.
Zato je limenka (a ne lim :) ) poprilicno intertan proizvod, kao i staklo.

Mislim da apsolutno svaka pivovara u svijetu flašira svoje proizvode u staklo. Jer da flasira u limenke, to se nebi vise zvalo flasiranje (ha-ha).
Salu na stranu. Belgijske pivovare dosta drze do tradicije, a limenke nisu postojale prije 100 godina, a kamoli prije vise stotina godina kada su te pivovare pocele proizvoditi svoja piva. Samim drzanjem do tradicije, te pivovare vjerovatno nikad nece poceti puniti pivo u limenke.
Drugi, takoder bitan faktor zasto je to tako jest sama osobina vecina belgijskih pivovara, i njihovih stilova. Dosta njihovih piva su piva sa sekundarnom fermentacijom, ilitiga fermentacijom u boci. Pivo odfermentia najnormalnije u tankovima, ali svoju gaziranost dobije sekundarnom fermentacijom, kada kvasac 'pojede' ostatak secera (dosta cesto ekstra dodan secer) kako bi stvorio potreban ugljikov dioksid. Sama boca ce izdrzati dodatni pritisak nastao nakon zatvranja te boce, dok ce se jedna limenka deformirati ako se u njoj nakon zatvaranja dogodi dodatna fermentacija. Zato dosta belgijskih stilova ima cepove kao pjenusci, sa zicanom 'kosarom', kako cep nebi izletio.

Takoder zaboravio sam napomenuti jos jedan razlog zasto je limenka bolja ambalaza od stakla, zbog oksidacije samog proizvoda. Kisik je jedan od najvecih neprijatelja piva. Proces zatvaranja limenki se razlikuje od zatvaranja boce, te u limenci ostaje manje 'zracnog' prostora, tzv headspace-a. Dok u boci taj prostor postoji. Naravno da je i u cepljenju boca taj rizik zatvaranja kisika minimaliziran, ali svejedno s vremenom, pivo vise dolazi u doticaj sa kisikom u boci za razliku od limenke. Takoder s vremeno, nesto zraka moze proci kroz cep boce, dok je kod limenke to prakticki nemoguce jer se spoj poklopca i limenke zapravo 'zavari'.
Dakako, ako se pogresno puni u limenke, i tamo moze zaostati kisika, ali ako gledamo da se i kod boca i kod limenki punjenje izvede 'pravilno', manje kisika ce ostati u limenci

nisam vidio tu informaciju na zoni, promaklo valjda.
Osim ako je u temi transferi, taj buckuris uglavnom ne citam :D

Hoxha, Ogiwara i KTC na popisu za europu. Otpali Ademi i Brodic.
Tako barem javlja index

Limenka ne propusta svijetlo, boca propusta. Svijetlost ostecuje pivo kroz neko vrijeme, zato ti i na valjda svakom pivu pise cuvati na tamnom mjestu. Prozirne boce dakako najgore sto se tice toga. Zatim zelene boce, a najbolje su smede boce koje prpustanje najmanje uv zraka koje degradiraju spojeve.
Lim kao materijal je poprilicno inertan i ne sudjeluje u izmjeni spojeva s vremenom kao neka plastika. Staklo je takoder poprilicno inertno sto se tice toga.
Limenke su takoder logisticki i proizvodno puno zahvaliniji oblik ambalaze, od tezine, nacina skladistenja i transporta. Dok jedna staklena boca moze teziti i parsto grama, jedna limenka tezi svega 15ak grama.
Jos ako cemo posljedicno tome, cijeli carbon foot-print, ekologija i bla bla, sve ide na stranu limenke.
Ugl najveca prednost limenke je zapravo svijetlo i pivo ce sigurno biti kvalitetnije i dugotrajnije ako je napunjeno u limenke a ne ustaklene boce. Sljedeci put kada vidis palete zuje u bocama u dvoristu ili ispred skladista nekog trgovackog lanca kako tamo stoji danima, sjetit ce se toga :D

Naravno da se njihova piva razlikuju i posto sami rade slad, da ga proizvode drugacije ovisno za pivo koje rade.
Sam si spomenuo da su dimljena piva nastala iz zelje da se kopiraju dimljene arome iz viskija, pa sam se osvrnuo na to, jer dimljena piva nisu nastala radi toga, nego su zapravo vise manje bila takva dok se nije promijenio sam proces slađenja jecma. Barrel age-ana piva su dakako dosla s tom idejom, kopijom sveg pozitivnih iz viskija, ali 'obicna' dimljena piva bas i ne.
U viskije se ne razumijem previse. Jasno je da je dimljena aroma takoder potekla od samog susenja slada, slicno kao i sa pivom, ali cijeli okus zaokruzuje dozrijevanje u bacvama.
Ne znam da li danasnje destilerije koriste slad koji je susen 'modernim' metodama ili i dalje koriste iskljucivo slad koji je u svom postupku sladenja zapravo dimljen. Od svih viskija koje sam probao i koji imaju fine dimljene arome, nigdje nisu tako istaknute kao kod dimljenih piva, nego su puno suptilnije, i finije moram dodati. Pogotovo kada je u to ukomponirano sve sto dobije odlezavanjem u drvenim bacvama, Arome vanilije, kokosa, karamela, svi tanini i svemoguci Maillardi su bogomdani u viskiju i dobro izbalansiramo sa svim dimljenim i spicy aromama.
Kod dimljenih piva tih aroma bas i nema, i ostaje dojam cistog dima, sto nije za svakoga.
Dok kod barrel age-anih piva je totalno drugacija stvar.

Ma nek stolice budu u duginim bojama, sa ugradenim dildom na sebi, ako je to garancija da cemo dobti novi stadion.
Jedan razlog vise da stojimo i navijamo :lol:

Posto je Kranjca ipak gradski stadion, i gradi se gradskim novcem i koristit ce ga zagrebacki klubovi, poprilicno sam siguran da ce imati gradske boje na sebi. Jos ako cemo gledati korisnike tog stadiona, i Lokomotiva i Rudeš ce biti zadovoljni sa plavim i bijelim sjedalicama

bilo bi top, ali od svih meceva koje se povezivalo sa Hrgovicem, ova situacija mi izgleda najneizglednija.

Dimljeno pivo je neki nastavak dimljenih whiskyja, ili bar želje da se dobije nešto slično u pivskom svijetu. — badjibadara

Zapravo netocno. U povijesti je dimljeno pivo zapravo bilo normalno. Sam proces proizvodnje slada zahtjeva susenje, a susilo se pomocu peci i vatre. Tek se 1635. patentirala pec za susenje bez dima, te je taj postupak jako brzo preuzeo cijeli pivski svijet, pa su dimljeni sladovi postali rijetkost.
Kod nekih je to ostala tradicija, a najpoznatiji i najbolji dimljeni sladovi, i potom piva su se proizvodili u Bambergu, upravo u Schlenkerli, koja postoji jos tamo od 14. stoljeca.

Takoder, proces 'dimljenja' viskija i piva je jako razlicit. Dok arome dima i drveta u viskiju dobivas upravo od drvene bacve u kojem odlezava viski, kod piva je proces druaciji od starta. Zapravo se glavni sastojak piva - slad - susi na dimu te poprima tu aromu. Daljnji postupak je vise manje klasican.
Dobro si rekao, postoje razna piva odlezana i viski bacvama, razno raznim drvenim bacvama, ili u koje je tijekom odlezavanja zapravo ubaceno drvo kako bi pivo 'izvuklo' te arome. A to najvise vidimo u tamnim i jacim stilovima. Taj nacin 'dimljenja' je zapravo slican procesu proizvodnje viskija, dok je sam pojam dimljenog piva postojao i davno davno prije (i totalno je drugacija stvar).

ja osobno izbjegavam cak i limenku — Petar86

limenka je zapravo najbolja ambalaza za pivo. Jos jedan obicni 'misconception' gdje je kod nas pivo u limenci zapravo pivo samo za putovanje. Limenka kao ambalaza je superiornija od staklene ambalaze. Plastiku ne zeli mni spominjati :vomit:

:O

Apsolutno nikad nebi primjetio. Jbg sad.
Ionako su ti podaci svakavi, i razlikuju se od tekme do tekme pa je tesko izvuci smislenu statistiku :D
Tek u zadnje vrijeme pitanja postaju sve cesca, pa su i cesci i izvjestaji :D

Sve mi se cini da u nedjelju idemo preko 7000, u odnosu na 3005 s pocetka sezone zvuci nevjerovatno

Schlenkerla je zapravo kultno pivo, tj pivovara. Njihov đir su dimljena piva, od dimljenog slada, pa je tu prisutna ta aroma dimljenog mesa, a zapravo je samo dim u biti.
Jako specifican stil pa ili ga volis ili ga ne volis. Poznajem 2- 3 tipa koji bi se davili u tome. Meni osobno ne odgovara, ali necu povratiti ako ga popijem.
Cak sam i bio tamo, u Bambergu se nalazi pivovara medu kucama, bas onako izgleda tipicno bavarski, jako simpaticno :D


Kad smo kod tamnih piva, jako je tesko svrstati Guiness i recimo Tomislav ili crni Kozel u isti koš.
Crni Kozel, Crno Karlovacko i sl su samo obojana svijetla piva. Dok je jedan Guiness po svemu razlicit.
Ljudi najcesce percipiraju crna piva kao neka teska piva sa puno alkohola, ali Guiness je Irish dry stout i to je samo po sebi skroz drugacije, pitko, kremasto, lagano pivo sa laganih 4,2% alkohola. Inace meni jedan od najdrazih stilova, mogao bi hektolitre unijeti u sebe. Steta sto su kod nas uvijek borbe oko uvoza i zastupnistva pa ga nema svugdje i onda je cijena sama po sebi jako velika

nisam znao da je Luka Nizetić navijač dinama :sweat:

znaci imali su prosjek od 3700 na stadionu od 4500.
sad imaju prosjek od 7500 na stadionu od 8800.
a dam se kladit da ce imati oko 10k na stadionu od 15k

Zanimljivo :D Neki bi rekli da novi stadion nece dici nikakvu posjetu, a kad ono ...
I kad napisem da cemo na kranjci imati prosjek 10k, a na novom maksimiru i osjetno vise, kazu da nije u stadionu razlog

naravno. To cu isto uvrstiti kao podatak. Ovo sam nabrzinu samo sklepao, moze se tu svasta doraditi.
Ali vjerovatno cu staviti zapis pored svake tekme koji dan je bila tekma i vrijeme kakvo je bilo.

Recimo
Lokomotiva - utorak, 3 stupnja, suho
Gorica - nedjelja, 9 stupnjeva, suho

Prelistao sam temu od ove sezone, u pokusaju da vidim uvid kako su tekle prodaje karata za utakmice ove sezone, ali u temi je takav buckuris da je tesko izvesti neku statistiku.
Kao sto sam vec spomenuo, ne pise vrijeme pisanja posta pa je tesko iscitati kada je sto napisano i kakvo je stanje bilo kada.
Naravno da sam uspio izvuci neke podatke, ali rijetko su iste vrste podataka za dvije razlicite utakmice.

Za neke utakmice postoje podaci o online prodaji prije fizicke prodaje (kao npr Slaven 1040 prije fizicke prodaje). Za neke utakmice se da izvuci samo broj opcenito prodanih nesto prije same utakmice (2700 prodano neposredno prije, sluzbena brojka 5406).
Nazalost iz toga nema smisla izvuci neku statistiku s koje se mogu usporediti brojke za razlicite utakmice.

Ponukan brojnim upitima, i koliko zapravo podaci i izvjestaji od @deda zabavljaju sve nas, odlucio sam u buducnosti napraviti neku 'statistiku' kako bi znali sto ocekivati od posjete.
Podaci ce varirati od utakmice do utakmice.
Jedan razlog je jer ne traje svaka prodaja jednako dugo. Za neke online traje 2 dana i fizicka 2 dana. A za neke online traje 6 dana a fizicka 2 dana.
Ako podaci budu dostupni pisat cu brojke za svaki dan prodaje. Zapravo najzanimljiviji su mi podaci koliko je ukupno prodano online prije pocetka fizicke prodaje (neovisno da li to traje 2 ili 5 dana), koliko je prodano na dan utakmice (jutarnji izvjestaj) i kolika je na kraju bila sluzbena posjeta.

nesto slicno ovome




Svaka kucica je jedan dan prodaje.
Svi podaci su vecernji izvjestaji, osim onog na dan utakmice sto je prvi jutarnji izvjestaj.
Pristup podacima nemam osim onih koji tu budu napisani u grupi.

nisam nesto vican excelu i slicnim programima pa ne izgleda najurednije, a i tesko je napraviti nekakvu smislenu tablicu kada vremenska prodaja nije ista i kada nece biti distpuni podaci za sve.

Ovo vise radim za sebe kao neku razbirbigu i cisto pracenje 'trendova'.
Ako jos nekog bude zanimalo, mogu povremeno objaviti nekakvu cijelu statistiku cisto da bude na jednom mjestu. U svakom slucaju cu nekada pisati ''u isto vrijeme za utakmicu sa xy je prodano xxx karata u odnosu na yyy karata danas''.
Pogotovo kada je ohrabrujuce poput informacija da je za Lokomotivu prije fizicke prodaje otislo 230 karata, a trenutno smo na 750 i imamo jos jedan dan prije karatane :)

Nadam se da ce me zelja za pracenjem trendova drzati i sljedece sezone, pa cemo moci usporediti neku utakmicu protiv Gorice ove sezone i one od sljedece godine .