Kombiniranjem svih nepovoljnih uvjeta za vožnju biciklom u Zagrebu (kišni, vjetroviti, hladni, vrući i snježni dani) treba uzeti u obzir potencijalno preklapanje dana s različitim uvjetima. Na primjer, neki kišni dani mogu također biti hladni ili vjetroviti.
Prosječan broj nepogodnih dana godišnje mogao bi se procijeniti na sljedeći način:
Kišni dani: oko 100-110 godišnje.
Vjetroviti dani: oko 20-30 godišnje.
Vrlo hladni ili vrlo vrući dani: oko 60-80 godišnje.
Snježni dani: oko 20-40 godišnje.
Uzimajući u obzir preklapanje među ovim kategorijama, realan raspon nepogodnih dana za vožnju biciklom bio bi 120-160 dana godišnje. Dakle, otprilike trećina do gotovo polovica godine može biti nepovoljna za bicikliranje, ovisno o godini i vremenskim uvjetima.
Za hodanje, vremenski uvjeti nisu toliko restriktivni kao za vožnju biciklom. Ipak, određeni uvjeti mogu smanjiti udobnost ili sigurnost hodanja:
1. Kišni dani: Dok lagana kiša ne predstavlja značajan problem, jaka kiša ili dugotrajne padaline (100-110 dana godišnje) mogu otežati hodanje, pogotovo ako se stvara lokve ili blato.
2. Vjetroviti dani: Iako je hodanje manje pogođeno vjetrom nego bicikliranje, jaki vjetrovi (20-30 dana godišnje) mogu biti neugodni, posebno na otvorenim prostorima.
3. Ekstremne temperature: Za hodanje, granice su nešto šire. Vrlo niske temperature (< -5°C) i vrlo visoke (>35°C) mogu biti nepovoljne (40-50 hladnih dana i 20-30 vrućih dana godišnje).
4. Snježni dani: Hodanje po snijegu ili ledu može biti opasno zbog skliskih površina (20-40 dana godišnje).
Uz preklapanje između kategorija, procijenjeni broj dana s nepovoljnim uvjetima za hodanje u Zagrebu bio bi oko 80-120 dana godišnje. Time je hodanje u prosjeku moguće više dana nego vožnja biciklom, ali ipak ovisi o vremenskim uvjetima.
Grad raste (stambenim prostorom, ekonomskim mogucnostima svojih stanovnika pa tako i brojem osobnih vozila po stanovniku) ali ga gradska uprava ne prati odradjivanjem svog osnovnog posla i razloga za postojanje (i to vec 30 do 50 godina barem, a djelovi grada su komunalno zapusteni od AustroUgarske). Prije godinu dvije sam se smijao "teoreticarima zavjera" koji su upozoravali da se pokusava nekakav odrast prodati, citanjem zadnjih upisa tu vise nisam tako uvjeren. Cini se da se prima taj odrast...
Nije problem.broj vozila, kultura auta i slicno vec nerad gradskih sluzbi i uprave vec desetljecima koji su ostavili grad na razini 1960ih-70ih.
Jebeni Hž ima liniju istok zapad koja redovno bez ikakvog razloga kasni 10-30 minuta vec mjesecima. Autobusne linije se ne drze voznog reda - ne zbog guzve, nego jer pojedini polasci uopce ne krenu - ili nema autobusa, ili nema vozaca koji bi vozio taj autobus.
Ovih dana imam osobnih stvari radi kojih mi ide vise toga nakurac, al nemojte me jebat da je rjesenje prometne guzve - idite pjeske...
Vecinu problema nije uzrokovao TT, ali jebeni idijot i bagra oko njega probleme produbljuje idijotnim idejama, politikama ili jednostavno opcom nesposobnoscu...
Ali nemojte mi jebeno vrijedjat inteligenciju sirenjem te politike tu...