ako su zagrebačke gradske vlasti čelnicima GNK Dinamo nedavno prezentirale investicijsku studiju za izgradnju novog stadiona Maksimir, nju još nisu predstavili ni stručnoj ni široj javnosti. Istodobno su u drugoj javnoj raspravi izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba, koje se odnose i na tu zonu, a u kojima su se ovaj put našle dvije nove rečenice. Jedna "omogućuje izgradnju i sadržaja poslovne namjene, trgovačke namjene, javnih garaža, ugostiteljsko-turističke namjene, hotela"..., a druga definira da se "predmetni sadržaji mogu graditi i na zasebnim česticama pod uvjetom da su dio cjelovitog rješenja zone...". Zbog toga ih kritiziraju i iz zagrebačkog Društva arhitekata.
- Otvara li ta druga rečenica mogućnost da investitor prvo izgradi hotel, a stadion tek kasnije? - pita se predsjednik zagrebačkog Društva arhitekata Ivan Križić. Međutim, gradske vlasti nisu odgovorile ni na zahtjev Jutarnjeg lista da nam stručna osoba iz Grada Zagreba predstavi do čega je došla ta studija, plaćena iz gradskog proračuna.
Dapače, u svom šturom odgovoru iz Grada Zagreba tvrde da studija još nije gotova te da su GNK Dinamo predstavili tek njezin "nacrt".
- Investicijska studija za izgradnju novog stadiona Maksimir je u finalnoj fazi izrade. U procesu izrade, nacrt studije je predstavljen GNK Dinamo kako bi se prikupili podaci o troškovima investicijskog održavanja koje trenutno snosi Dinamo kako bi se mogla završiti studija. Iz istog razloga se trenutno provodi istraživanje tržišta kako bi se moglo završiti analize oko isplativosti investicije privatnim kapitalom. Kad se prikupe svi podaci, grad će prezentirati rezultate studije javnosti - stoji u njihovu odgovoru. Podsjetimo da je i sama studija naručena gotovo u tajnosti, ispod radara, i to za, kako je Jutarnji list pisao u veljači ove godine, 12.730 eura.
Grad Zagreb je, naime, u prosincu 2023. putem jednostavne javne nabave ugovorio Studiju investicijskog ulaganja u sportske objekte na području Grada Zagreba, odnosno studiju izvodljivosti za novi stadion na Maksimiru. Studija je, prema tadašnjim navodima, trebala definirati koliko će biti potrebno komercijalnog sadržaja da bi sam sportski objekt bio održiv za budućeg investitora. Taj je posao dobila splitska tvrtka UHY savjetovanje d.o.o., a cijeli je natječaj prošao, moglo bi se reći, ispod radara, među nabavama za nadzor nad rekonstrukcijom vodoopskrbnog cjevovoda i radovima na sanaciji nekog mosta.
Da se radi studija izvodljivosti otkriveno je prvi put bilo uoči potpisivanja sporazuma između Grada, Vlade i Crkve, kad je na Radiju Sljeme zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet otkrio da je to u procesu. Poslije je, prilikom potpisivanja sporazuma, i sam gradonačelnik Tomislav Tomašević pred novinarima istaknuo da bi ta studija trebala biti gotova do svibnja te da će se na temelju nje ići u izradu projektnog zadatka. Međutim, studija očito samo ne da nije bila gotova do svibnja, nego ni četiri mjeseca nakon tog roka još nije prezentirana, a gradske vlasti odbijaju javnosti dati informacije o njoj. Neslužbeno iz izvora u GNK Dinamo doznajemo da je studija njima prezentirana, ali i da se više radi o dokumentu koji utvrđuje "postojeće stanje", nego o onome koji govori kako bi se taj prostor trebao u budućnosti definirati.
- Ta studija ne govori ni o tome treba li bazen na Sveticama srušiti ili on ostaje, ona je više utvrdila što je sad tamo - rekao nam je naš sugovornik koji je želio ostati anoniman jer je sama studija obavijena velom tajne, kao da je riječ o privatnom projektu. Inače, u drugoj javnoj raspravi o izmjenama i dopunama GUP-a našle su se i dvije nove rečenice, kojih dosad u tom dokumentu nije bilo. Prva glasi: "Iznimno, na prostoru zone gradnje i/ili rekonstrukcije Stadiona u Maksimiru omogućuje se izgradnja i sadržaja poslovne namjene, trgovačke namjene (uključivo i trgovački kompleksi), javnih garaža, ugostiteljsko-turističke namjene, hotela, javne i društvene te drugih namjena koje upotpunjuju osnovnu namjenu, uređenje sportskih i pratećih sadržaja (poslovne namjene i trgovački kompleksi, javne garaže, ugostiteljsko-turističke, javne i društvene te druge namjene koje upotpunjuju osnovnu namjenu); pri čemu odnos sportskih i pratećih sadržaja može biti i drugačiji od propisanoga prethodnim stavkom".
- Izmjenama GUP-a očito je da se stadion počinje pojavljivati kao mamac za potencijalnog investitora jer se ubacuju mogućnosti izgradnje pratećih sadržaja u okviru projekta stadion - započinje razgovor zastupnik Renato Petek dodajući:
- Ono ključno što je trebala definirati studija je bilo odrediti omjer sportskih i pratećih sadržaja na području te zone stadiona. No mi to ni danas ne znamo, a cure informacije da će se navodno morati ići na rušenje bazena Svetice jer se stadion mora pomaknuti. Ali problematično je da je sve oko toga obavijeno tajnom i netransparentno jer će se od Skupštine očekivati donošenje odluke o davanju koncesije za to vrijedno zemljište.
Propitkivanje izaziva i druga rečenica iz izmjena i dopuna GUP-a, za koju je i predsjednik Društva arhitekata Zagreb Ivan Križić gostujući protekli tjedan na Radiju Sljeme kazao da "moraju propitkivati takva urbanistička rješenja".
Ona, naime, glasi: "Predmetni sadržaji mogu se graditi i na zasebnim česticama pod uvjetom da su dio cjelovitog rješenja zone za koju je proveden javni urbanističko-arhitektonski natječaj prema članku 99. ovih odredbi".
- U novim izmjenama i dopunama vidimo jednu rečenicu koja nam je jako problematična, a to je da se prateći sadržaji mogu raditi na nezavisnim parcelama, ako provedemo urbanistički natječaj. Što to znači, ako sljedeće godine provedemo urbanistički natječaj za cijelu zonu Svetica i Borongaja? Znači li to da će neki developer na nezavisnim parcelama moći izgraditi hotele, poslovne prostore, stanove? - pita se Križić. U razgovoru za Jutarnji list također otvara pitanje zašto Grad nije, primjerice, išao na referendum žele li građani Zagreba novi stadion i, ako žele, po kojem modelu.
- Ova rečenica u GUP-u otvara mogućnost da investitor možda prvo izgradi prateće sadržaje jer nigdje ne uvjetujemo da stadion bude prvi realiziran - kaže predsjednik Križić. Dodao je da je ključno da natječaj bude međunarodni, ali smatra da nije korektno da gradske vlasti prvo ispituju tržište i razgovaraju s developerima te na temelju toga definiraju javne potrebe.
U toj emisiji Radija Sljeme gostovao je i Nikša Božić, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba, koji je rekao da se u Zavodu radi na "programu natječaja koji slijedi".
- U našem Zavodu se radi program natječaja koji slijedi i za koji se nadam da će biti međunarodni natječaj za izgled tog stadiona. Ranije spomenuta rečenica tu je kako bismo natječajnim rješenjem dobili cjelovito rješenje, U toj zoni nikako neće moći doći stanovanje, ali će doći poslovni sadržaji, hotel, no kad dobijemo cjelovito rješenje za stadion i tu zonu, onda je svejedno tko gradi, čak ne treba ni inzistirati da to bude isti investitor, ali osobno se nadam da ćemo imati međunarodni natječaj i rješenje kojim ćemo svi biti zadovoljni - rekao je ravnatelj Božić gostujući na Radiju Sljeme.