Dinamo je u sezoni 1969./1970. ušao po peti put u natjecanje Kupa pobjednika kupova.
U prvom kolu dobili su najtežeg mogućeg protivnika, prošlogodišnjeg pobjednika, Slovan Bratislava koji je u finalu lanjskog KPK-a porazio Barcelonu sa 3:2.
U prvoj utakmici na Maksimiru, Dinamo je potpuno deklasirao branitelja naslova s rezultatom 3:0. Pogotke su postigli Miljković, Novak i Gucmirtl.
U uzvratu je bilo 0:0 te Purgeri prolaze dalje u drugo kolo gdje ih je čekao još jedan težak protivnik: osvajač Coupe de France, Olympique Marseille.

Prva utakmica igrala se je na današnji dan, 12.11.1969.
Marseille je poveo u 28. minuti pogotkom Loubeta, a važan pogodak za Dinamo postiže Marijan Čerček deset minuta prije kraja.
U uzvratu je Marijan Novak pak potopio nade Francuza s dva gola u drugom poluvremenu.

Dinamo je u ovoj prvoj utakmici igrao u sastavu Dautbegović, Cvek, Gračanin, Belin, Ramljak, Blašković, Čerček, Pirić, Novak, Kiš, Rora

U četvrtfinalu Dinamo je izvukao njemački Schalke. U prvoj utakmici na domaćem terenu plavi su poraženi rezultatom 1:3, a u uzvratu s 1:0.

Bio je ovo ujedno i posljednji put da je Dinamo dočekao proljeće u europskim natjecanjima.
Sve do 2018. i pobjede nad Spartakom iz Trnave.

Najbolji dijelovi uzvratne utakmice i prekrasan drugi pogodak Novaka petom:

Brod bivšeg nogometaša Davora Šukera koji je potonuo 2007. godine i nakon toga je prodan, danas je registriran u Hrvatskoj, ali i na otoku Guernsey, razotkrivaju Pandorini dokumenti. Međutim u Hrvatskoj nije moguće registrirati brod koji je već registriran u drugoj državi.
https://www.portal-ostro.hr/hr/price/brod-davor-suker-pandora-papers

Kompleksi su jebena stvar

Na današnji dan 2016. godine u Münchenu je u 92. godini preminuo Željko Čajkovski.

Svoje prve nogometne korake čini u HAŠK-u, a nakon rata njegov brat Zlatko s nekolicinom zagrebačkih nogometaša odlazi u beogradski Partizan dok Željko nastupa za Dinamo.

Sa Purgerima osvaja naslove prvaka 1948. i 1954. godine, te Kup, 1951.

Željko je igrao na poziciji lijevog krila, te se i dan danas smatra jednim od najboljih igrača koje su plavi imali na tom mjestu. Bio je vrlo brz, dobar tehničar, pokretljiv s odličnim pregledom igre, a uz sve to i sjajan dodavač.

Iste godine u kojoj je s Dinamom osvojio prvi naslov državnoga prvaka, 1948., Čajkovski je s olimpijskom reprezentacijom osvojio srebrnu medalju na OI u Londonu.
Bio je strijelac antologijskog gola u produžetku protiv Francuske 1949. koji je Jugoslaviju odveo na SP u Brazilu.

-

Mene je strah da će se upravo to dogoditi. Smjena Krznara i postavljanje nekog malo većeg panja.

Europsko proljeće nakon 49 godina.

Na današnji dan 2018. pod ravnanjem Nenada Bjelice, Dinamo je na maglom obavijenom Maksimiru pred nešto više od 18.000 ljudi svladao Spartaka iz Trnave rezultatom 3:1 te tako nakon 49 godina prokletstva i nadanja osigurao europsko proljeće.

U 22. minuti, nakon ubačaja s desne strane Oršić je jednu loptu vratio u sredinu, Gavranović ju je usmjerio prema drugoj vratnici, a Gojak petom zabio za 1:0
Drugi pogodak bio je autogol Kadleca u 35. minuti nakon Stojanovićevog ubačaja s desne strane.
U 63. minuti rezultat smanjuje Čanturišvili, a sve nedoumice rješava Oršić u '79.

Dinamo je igrao u sastavu : Livaković - Stojanović, Perić, Theophile, Rrahmani - Ademi - Hajrović, Olmo (od 90. Budimir), Gojak, Oršić (od 81. Šunjić) - Gavranović (od 76. Petković)

Dinamo pod Krznarom je kao simpatija u srednjoj. Odgovara ti na poruke, priča s tobom, povjerava se i daje ti nadu, a onda je za vikend vidiš da se žvalji s drugim i slomi ti srce.

Ivica “Medo” Medarić rođen je u Sisku na današnji dan, 07.11.1912.

Svoje prve nogometne korake čini u sisačkoj Segesti 1927. godine iz koje 1932. prelazi u Zagrebački HAŠK.
Članom Građanskog postaje 1936. kad je posebno bio zapažen na legendarnoj turneji Purgera po Engleskoj. Sa njima u sezoni ‘36./’37. osvaja i naslov prvaka zabilježivši 11 pogodaka u 25 nastupa.
Već iduće sezone ponovno nastupa za HAŠK iz kojeg ubrzo odlazi u Vojvodinu, te se Akademičarima vraća 1944. godine.

Za Dinamo je zabilježio tek tri nastupa od čega onaj prvi protiv reprezentacije zrakoplovstva.

Nakon rata bio je trener zagrebačke Lokomotive i sisačkog Naprijeda (Segesta je od 1946. do 1952. godine nosila naziv Naprijed)

Smatran je jednom od najkontroverznijih osoba zagrebačkog nogometa.
Akademičari su mu zamjerali prelazak u rivalski Građanski, ali su ga s druge strane objeručke ponovno prihvatili.
Ljubitelji Građanskog zamjeraju mu što je kao član NOB-a u ljeto 1945., od strane Zemaljskog fiskulturnog odbora Hrvatske izabran za zagrebačkog sportskog komesara, te je kao takav bio svojevrsni provoditelj volje i ideje komunističke vlasti u zagrebačkom sportu.
Upravo Medariću prebacuju ukinuće nekadašnjih nogometnih klubova, uključujući i Građanski.
Drugi ga pak brane govoreći da je najbolje djelovao s obzirom na političke prilike u tom trenutku i da su upravo zahvaljujući njemu ponovno obnovljeni radovi nekih klubova. Neki čak spominju da je Medarić na skupštini predložio ime Dinamo za novo fiskulturno društvo.

Umro je u Zagrebu 1991. godine.

Čista romantika

Tradicija bunta :heart:

Janjanin? :smile:

Na današnji dan, 1971. i 1976. godine Dinamo je nastupio u dvije europske utakmice. Oba puta radilo se o uzvratnim susretima drugog kola kupa UEFA.

Ona prva, odigrana 1971. godine bila je gostujuća utakmica protiv Rapida u Beču u sklopu novoformiranog natjecanja pod nazivom kup UEFA.
Nakon maksimirskih 2:2 , ovaj susret na Prateru završio je bez pogodaka i Dinamo se tako oprostio od ovog novog europskog natjecanja.
Plavi su uložili žalbu na činjenicu da su pomoćni suci bili domaćini, no ona im je odbijena.

Purgeri su na ovoj utakmici nastupili u sastavu Dautbegović, Miljković, Valec, Pirić, Gucmirtl, Blašković (C), Senzen, Lalić, Crnić, Kafka, Rora.

Ona druga, 1976. godine odigrana je na Maksimiru protiv Magdeburga.
Nakon poraza od 2:0 u prvoj utakmici, plavi su na domaćem terenu odigrali neodlučeno 2:2, a strijelac oba pogotka bio je Cico Kranjčar u 15. i 31. minuti.

Dinamo je igrao u sastavu Stinčić, Devčić, Jovičević, Bedi, Miljković, Bogdan, Bonić, Kranjčar, Jurišić, Janjanin, Vabec (C)

Na današnji dan, 02.11.1920. u Zagrebu rođen je Krešimir “Krešo” Pukšec.

Ponikao je u Concordiji iz koje nakon drugog svjetskog rata odlazi u momčad Druge armije, a Dinamu se pridružuje 1947. godine.

Bio je igrač sredine terena, a najviše je igrao na poziciji desnog halfa.

Za Dinamo je odigrao 78 službenih utakmica i postigao 6 pogotka. Ovom broju pripisuje i 30 nastupa za reprezentaciju Zagreba, 6 utakmica za hrvatsku reprezentaciju, te 3 utakmice za B vrstu Jugoslavije.

“Jedan od najboljih desnih pomagača u hrvatskom nogometu. Igrao je moderno, pametno, jednostavno i brzo, isticao se točnim i vrlo snažnim udarcem, uspješan u igri glavom. Uza sve to i pokret i pregled. Na rubu idealnih trenerskih traženja: mirnoća, jednostavnost. I u jednoj jedincatoj lopti, 'pola igrališta', pod punom kontrolom. Velika plava 'četvorka'. Nakon igračke karijere kao trener vodio je Trešnjevku, Jedinstvo Zagreb, Varteks, Metalac Zagreb i Zagorec iz Krapine.”