Dokumetarac o Peleu na Netflixu. Meni jako dobar, preporuka.

Glas Koncila 1993.

li napraviti novu anketu kad budu kandidature službene. — bezvangori

Jasno da je potrebna nova anketa, okolnosti su se malkec promijenile od startanja ankete.

se uopće ne trudi organizirati infrastrukturu u provinciji već puca samo na velike gradove. — deda

Pa i HSLS puca samo na velike gradove tipa Bjelovar.

Svi klubovi koji ne poštuju Zakon o sportu, Zakon o udrugama i ne dopuštaju participaciju članova udruga imat će zabranu korištenja javne sportske infrastrukture i financiranja javnim novcem. — SAS1987

Zbilja topla voda.

Zakon o sportu članak 21. kaže da pravne osobe koje obavljaju sportske djelatnosti imaju pravo korištenja odgovarajuće sportske građevine.

Pravne osobe prema Zakonu o sportu u smislu klubova su udruge i dionička društva. Jasno kao dan je da nitko od njih ni ne smije funkcionirati ako ne poštuje Zakon o sportu u cjelini te ako je udruga traži se poštivanje Zakona o udrugama i ako je dioničko društvo Zakona o trgovačkim društvima.

Da je začuđuje govori da njihovi rezovi u anketama ne budu baš pretjerano drugačiji nego stvarni. Također baš kad su bili državni izbori, zanimljivo mi je kako je ista ta firma predvidjela pobjedu HDZ sa 60 i nešto mandata što se i na kraju ispostavilo, pa je tako HDZ uz nacionalne manje(Pupi i ostali) dobila 60 i nešto mandata uz nac.manjine . Sasvom dovoljno da sami sklapaju vladu. Apsurd, evo i zašto. — Navijač Dinama

Daj prestani iznositi evidentne neistine. Ankete za parlamentarne izbore su bile sve samo ne da će HDZ sa manjincima formirati Vladu.

Ovu su prognoze analitičara temeljene na anketama.

Ok, imaš pravo biti razočaran i svjestan sam da vodeća nomenklatura onemogućava poduzetništvo u područjima koja su pod njihovom kontrolom, a to su sva ona područja koja razumiju. Na svu sreću, ima djelatnosti koje se brzo razvijaju pa se tu ni ne stignu ushemiti.

Na svu sreću imaš cijeli niz primjera od Infinuma, Infobipa koji su ogromne firme do manjih uspješnih kompanija čije tržište nije samo HR pa se treba ugledati na njih, a ne samo zdvajati.

Na jednom projektu u koji sam uključen recimo firma iz Osijeka radi cijeli marketing, a projekt nema nikakve fizičke veze sa Hrvatskom. Raditi u Hrvatskoj, a imati “svjetske” prihode je svakako dobitna kombinacija.

Isto tako kad idealiziramo neke estonske i ostale priče pa jasno je da je svaka poduzetnička priča lijepa ako napraviš proizvod za cijeli svijet, a ne da ti p&l ovisi o tome da li će ti neki lik iz gradske uprave dati kakav štambilj. Baš bi Skype bio super priča da su ga namijenili da se samo ekipa u Tallinu razgovara besplatno, a da ga nisu razvijali za 7 milijardi potencijalnih klijenata.

ali zar nije državni interes zadržat mlade u zemlji? Ili privuč druge? Pa nema to veze s nike tenisicama... — Aggro

Jasno da je.

Recimo Hrvatska za male firme ima porez na dobit 10%. Nema poreza na dohodak za mladje od 30 godina. Ima informatički najpismenije mlade ljude u Europi.

Još samo im treba uliti samopouzdanje i poticati na samozapošljavanje. Jdoo se otvori za 1.000 kuna.

Gledaš samo finale procesa. Kao da netko tko nešto (g)radi nema i operativni rizik oko izvedbe, rizik naknadnih tužbi, makroekonomski rizik pa i sad rizik raznih pandemija koje mu mogu ugroziti prodaju ili potresa koji mu može i fizički uništiti investiciju.

Sve te rizike se valjda ukalkulira u cijenu, a logično je da se nekaj želi i zaraditi.

što to mijenja na činjenici da netko stan čija je izgradnja mene stajala 50 000 eura na kraju otplati 140 000 eura? — db-izbjeglica

Ovo je teza na nivou Nike napravi tenisice za 5 eura, a ja ih kupujem za 100.

Postoje međutim vanjski primjeri gdje intervencionizam može biti i odskočna daska. Pogotovo za mlade. — Aggro

Na primjer?

Nemamo li mi baš “kredite za mlade”, “poticajnu stanogradnju za mlade”, “niže stope poreza na dohodak za mlade”...?

To ne postoji u Hrvatskoj?

Narasli su vrtoglavo kad su se počeli dijelit poticaji. — Aggro

Državni intervencionizam. Koji je uvijek selektivan i napravi više štete nego koristi.

ovdje se govori o ekipi koja šljaka za neku plaćicu, na računu nema ništa i digne kredit na 25 godina — db-izbjeglica

Ako šljaka za plaćicu kak od njih očekuješ da kupe stan za keš? Koju uopće imaju opciju nego kredit?

Stanovi zjape prazni jer ljudi svoju štednju pucaju unutra, olfo kupuju ih za klince. — Aggro

Ljudi cijeli život štede u nekretninama jer generacijski nisu imali prigode ulagati u recimo obiteljske biznise ili su imali jako gorka iskustva s bankama. Kojekavim Ljubljanskima, Gluminima itd.

stan na kredit se ne isplati kupiti nigdje.
jer nešto što vrijedi 50 000 eura na kraju platiš valjda 150 000 eura — db-izbjeglica

To jednostavno nije istina. Da si prije 10 godina imao 50.000 eura i imao prigodu birati da li ćeš kupiti stan za taj novac ili dići kredit, a 50.000 uložiti u neku totalno konvencionalnu dionicu proput Microsofta, danas bi imao vrijednost u dionici 500.000 eura.

A kredita bi platio značajno manje.