Cuvaj je u br. 24 Povijesti sporta (1975. godina) također pisao i o prvom zagrebačkom nogometnom klubu - Prvom nogometnom i športskom klubu Zagreb (PNIŠK), osnovanom 1903. godine.

Klub je 1909. godine prestao s radom. Međutim, dio njegovih bivših članova je 1911. godine sudjelovao u stvaranju našeg Građanskog. Tako da je samim time i ovaj klub integralni dio povijesti našeg Dinama.

I konačno zadnji, šesti dio teksta o HAŠK-u.

Nažalost, Cuvaj priču o HAŠK-u nikada nije završio jer je tijekom rada na ovoj temi preminuo.

Izvor je Povijest sporta, br. 57, 1983. godina.















(Kraj)

Peti dio teksta Bogdana Cuvaja o HAŠK-u.

HAŠK je osim nogometa imao i vrlo jake ostale sportske sekcije, poput biciklizma, boksa, mačevanja, stolnog tenisa, i ostalih. Slijedi Cuvajeva priča o tom dijelu slavne HAŠK-ove sportske povijesti.

Velik klub je bio taj HAŠK. Velik.

Izvor je Povijest sporta, br. 56, 1983. godina.











(Nastavit će se...)

Slijedi četvrti dio teksta o HAŠK-u, autora Bogdana Cuvaja.

Izvor je Povijest sporta, br. 55, 1983. godina.























(Nastavit će se...)

Slijedi treći dio teksta o HAŠK-u, iz pera Bogdana Cuvaja.

Izvor je Povijest sporta, br. 54, 1983. godina.



















(Nastavit će se...)

Slijedi i Cuvajev tekst o HAŠK-u u periodu od 1914. do 1924. godine.

Izvor je Povijest sporta, br. 53, 1982. godina.



























(Nastavit će se...)

Nakon HŠK Concordije Zagreb, prilažem i poveći tekst autora Bogdana Cuvaja o najvećem prijeratnom rivalu našeg Građanskog - Hrvatskom akademskom športskom klubu Zagreb, poznatijem pod akronimom HAŠK.

Prvi dio teksta odnosi se na povijest kluba od njegova osnutka 1903. godine do izbijanja Prvog svjetskog rata 1914. godine.

Kompletan tekst o povijesti HAŠK-a zbog njegove opsežnosti donosim u nekoliko nastavaka.

Izvori:

• Album nogometnih klubova Jugoslavije, 1925.g.

• Časopis Povijest sporta (broj 52), 1982.g.

(Nastavit će se...)

Hvala ti na odgovoru i informacijama.

Svakome od nas je jasno da bi ovo bio jako velik i dugotrajan projekt. Međutim, kao što je @Patak rekao, naš prijedlog je da se ide korak po korak (tom po tom). Npr. kronološki se u prvom tomu krene od početka (Građanski od 1911. do nekog trenutka), pa u tomu dva Građanski od nekog trenutka do nekog trenutka, itd. I onda se tom po tom objavljuje kako se završi (a paralelno se radi na ostalima).

Ja se također javljam za volontiranje. Pisati znam, želje i volje imam. Svima je jasno da će bardi poput gospodina Tomaševića imati glavnu riječ i to je jedino ispravno. Sve ostalo bi bila ludost. Međutim, predlažem da se skupi vojska volontera radilica koji će pomagati u radu na određenom vremenskom razdoblju (ja prvi ću se baciti na posao - evo možete mi pokloniti tiskano izdanje kad sve bude gotovo i eventualno staviti moje ime u zahvalu, meni je to dosta :sweat: ). Svakako treba kontaktirati i sve moguće kolekcionare poput @BluePhone67, gospodina Bartolčića i ostalih da se ustupe vrijedni materijali i da se zabilježe njihova saznanja o određenim temama.

Ja bih svakako predložio i digitalnu verziju. Nešto u stilu Dinamove wikipedije (bilo je rasprava o tome neki dan), koju će se lako moći nadopunjavati, mijenjati, itd. Jedino što bi nam tu trebalo je neki bazični web servis s definiranim dizajnom i integracijom željenih funkcionalnosti za editiranje teksta, ubacivanje fotografija, itd. To nebi trebalo biti skupo. A svatko od volontera bi "radom od kuće" mogao unositi podatke, tekst, fotografije i ostalo u sustav. Nakon toga bi se iz digitalne verzije formiralo tiskano izdanje.

Eto, stojim na raspolaganju ako će nešto trebati. Ne samo ja. Većina nas ovdje. :smile:

Anketu je do sada ispunilo 38 forumaša i rezultat je jednak rezultatima izbora u Sj. Koreji - 100%. :cool:

@Pop corn, postoji li ikakva mogućnost da klub razmotri kretanje u ovakav projekt u narednom vremenu? Je li to iole realno? Bi li za tako nešto bilo zanimanja od strane kluba?

@BluePhone67@Toni90d@Patak

Sve je više manje objašnjeno u knjizi prof. Aleksandra Jakira, Dalmacija u međuratnom razdoblju 1918.-1941., objavljenoj 2018. godine. Imam knjigu u pdf formatu, pa ako nekog zanima nek mi se javi privatnom porukom.

Ukratko, u Dalmaciji je nakon poraza AU u 1. svjetskom ratu postojao opravdan strah od talijanskog iredentizma i pripojenja velikih dijelova Dalmacije Italiji. Stoga su se Splićani masovno okrenuli jugoslavenstvu i u Beogradu su vidjeli rješenje problema. Naravno, to je bilo naivno do bola. Uskoro su shvatili da su se malo zaletili pa krajem dvadesetih godina prošlog stoljeća počinje podrška hrvatskom nacionalizmu (posebice nakon ubojstva Radića i uvođenja diktature).





Ako ste čitali Kibice Purgera, tamo su spomenuti neredi koji su se u Splitu dogodili tijekom jedne utakmice Hajduka i Građanskog početkom dvadesetih godina. Tom prilikom su Hajdukovi navijači vikali našim Purgerima da su republikanci i hrvatske svinje. Međutim, i prof. Šute spominje u knjizi kako su se odnosi znatno popravili tridesetih godina. E to vam je upravo ovo o čemu pričamo. Splićani su se naivno zaletili u bratsku jugoslavensku zajednicu. Ali isto tako se i brzo ohladili kad su shvatili da ih sad guzi velikosprstvo iz Beograda.

To vam je ukratko cijela problematika. Tako da nije čudno da je Hajduk bio "Jugoslavenski sportski klub" u periodu nakon 1918. godine. Pitanje je samo do kada je on to bio. To još ne znam točno.
Ali nije to samo s nogometom bio slučaj. I ostala sportska društva osnovana prije 1914. godine su osnovana kao "hrvatska", da bi postala "jugoslavenska" 1918. godine. Evo primjer teniskog kluba.

To nije tak jednostavna priča. Ja njima nikad ne lijepim etikete jugoslavenstva. Osim kad mi krenu srat o Beliniću i partijskom Dinamu. Onda me prehiti v glavi, pa dobe svoje.

Uglavnom, evo viđenje prof. Aleksandra Jakira o tome kako se u Splitu 1918. godine dočekala uspostava jugoslavenske države.



U isto vrijeme su u Zagrebu krvavi neredi u kojima između ostalih sudjeluje i naš Lalec, naš Emil Perška.

Prilažem vam ovdje i link na Album nogometnih klubova Jugoslavije iz 1925. godine.

O tome je na forumu već pisao @BluePhone67 koji je uspio ugrabiti i tiskano izdanje. Za nas ostale smrtnike evo i digitalizirane verzije. Unutra je popis klubova registriranih u sklopu Jugoslavenskog nogometnog saveza zasebno po svakom podsavezu. Uz klubove je priložena i fotografija ekipe.

Hvala našim sosedima Slovencima na digitalizaciji. :grin:

Hvala na pojašnjenju.

Znam da je bio poprilični kaos s formiranjem sastava u tim prvim poslijeratnim utakmicama. Nek ostane fotka ovdje, s obzirom da se vrlo vjerojatno radi o istom Marijanu Maroldu.

O tom je nešto govorio Medarić u Dinamovoj reviji 1980-ih. — Gradinamo

Moguće. Stvarno se više ne sjećam gdje sam to vidio. Ako slučajno imaš pristup tome, daj molim te pofotkaj pa stavi ovdje kad stigneš. :grin:

jer ova slika prve članske iskaznice Gradjanskog je fenomenalna — Boogieman

Slažem se. A još me više oduševilo to kaj smo od @BluePhone67 saznali da se original te iskaznice nalazi u kolekciji gospodina Bartolčića. Znači iskaznica nije izgubljena. Imamo je i danas!