pa tolko košta i nova :lol:

Nikad nisam shvaćao preprodaju stvari iz suvenjare. Pokloni frendu ak ti nije dobra.

ja sam uvijek bio protiv Bandića i govorio kak ne može gore od njega, ali me senf razuvjerio vrlo brzo. Nevjerojatno koliko je nesposoban.

Drug TT-ejac iz dana u dan sve više uništava naš grad i vodi ga u propast. Kraj mandata mu se bliži, a popularnost pada svakim njegovim kiksem sve više taman da na idućim lokalnim izborima ne prođe ni u drugi krug, ako će uopće ga i biti. Vratit ćemo Zagreb i izbavit ga iz možemoidnih ralja!

Ne razumijem brigu oko zastava, ako ih grad ne makne što bi im bio pametan potez, maknut će ih danas netko drugi. I čisto sumnjam da bilo tko to može spriječiti...

tak da imaju najstručniji kadar za tu problematiku

sigurno nebi dal izjavu indexu :grin:

izdaja. Izdaja bi bila koalicija s crvenima

naravno da nije

I tako ova tema je utihnula, a desna Vlada se sastavila. Izrazito težak poraz ljevice koja se vjerojatno neće oporaviti niti za izbore za EU parlament, niti za predsjedničke i lokalne izbore. Svi glasači HDZ-a i DP-a mogu biti zadovoljni te je potvrđeno kako i Hrvatska prati globalni trend jačanja desnice. Vjerujem da će nova Vlada prvenstveno riješiti ključni problem demografske obnove te sve ostale probleme koji proizlaze iz toga te da će zakopati ljevicu još dublje u grob.

to im je za sav traljavi posao koji rade

dobio sam potrgani blokić. Ovim putem jebem mater svima iz odjela za članstvo.

ista cijena ili je ovo promocija?

Isplativost mjere roditelj odgojitelj stvarno treba nepristranu financijsku analizu dobit. Kako je ona postala skuplja i kako bi se ona mogla ograničiti da se ne zlorabi je ono kaj je fulano. — kibic

Ja se s time slažem, no postojala je volja da se nešto takvo napravi samo što možemoidi nisu htjeli slušati struku te su političkom inicijativom ukinuli mjeru prije bilo kakvih revizija i detaljnih demografskih analiza s kompleksnijim metodologijama

barem stručnu znanstvenu reviziju Mjere? rado bih to pročita — Sajla

Pročitaj ono kaj sam linkao u donjem dijelu upisa, nije isti autor, ali su egzaktni podaci

stavove struke vrlo je lako pronaći u par klikova na internetu samo ne treba biti lijen, sve je javno dostupno. Ali kad me već maltretiraš napravit ću vam uslugu te ispisati zaključke izvješća o ispitivanju stavova korisnika koje je napravio demograf Šterc:

1. Reprezentativnost je ankete potvrđena brojem ispitanika korisnika Mjere, njihovim udjelom u ukupnom broju korisnika, sastavom po dobi
i spolu i razinom obrazovanosti.

2. Korisnici Mjere uglavnom potječu iz obitelji s većim brojem djece, nastavljajući svojim primjerom obiteljsku tradiciju i potvrđujući spoznaju
kako su djeca najvažniji dio društva i nositelji razvojne budućnosti.

3. Relativno veliki udio korisnika Mjere ima neki od oblika životnih poteškoća: samohrani su roditelji, žrtve su obiteljskog nasilja, boluju od
malignih bolesti, imaju djecu s posebnim potrebama i sl.

4. Veliki broj korisnika Mjere ima djecu koja još ne pohađaju školu i čiji bi smještaj u jaslice i vrtiće u limitiranim gradskim uvjetima smještaja
postao poseban obiteljski problem ukidanjem Mjere.

5. Iracionalna stigmatizacija korisnika Mjere u javnom društvenom i političkom prostoru, koja u ponekim primjerima prelazi u prezir i
vrijeđanje, postala je gotovo praksom političkog pokazivanja i dokazivanja pravovaljanosti, s izravnim utjecajem na obitelji, djecu, majke, žene
i općenito na povećanje straha, nesigurnosti i nelagode kod korisnika. Društvena neuređenost time u Hrvatskoj postaje sve prisutnija i
izraženija.

6. Prihvaćenost Mjere u obiteljima s većim brojem djece potvrđuju i podaci o porastu korisnika Mjere svake godine nakon njezinog uvođenja
2016. godine.

7. Veliki broj je i udio korisnika Mjere prekinuo uglavnom svoj radni odnos na određeno vrijeme i svoja relativno i apsolutno mala primanja
na egzistencijalnoj razini zamijenio sa sigurnošću i stalnošću Mjere.

8. Potvrđeno je da je Mjera omogućila životnu, socijalnu i financijsku stabilnost brojnim obiteljima i brojnoj djeci, iako su prema
prevladavajućim odgovorima razlozi za ulazak u Mjeru bili svijest o značenju obiteljskog načina života i odgoja djece u okviru obiteljskih
vrijednosti.

9. Korisnicima je Mjere njezina sigurnost i trajnost omogućila podizanje i stambenog obiteljskog statusa i sad ih više živi u vlastitoj nekretnini, a manje s roditeljima i unajmljenoj.

10. Prihvaćanje Mjere brojnim je korisnicima omogućeno podizanje kredita ili nekog drugog sličnog oblika financijskog zaduživanja, primarno
u funkciji stambenog zbrinjavanja obitelji ili čak osiguravanja osnovne financijske egzistencije. Time su obitelji s djecom rješavale svoju životnu
sigurnost.

11. Gotovo 60 % korisnika Mjere njezinim mogućim ukidanjem ili modificiranjem izravno bi moglo ući u tzv. dužničko ropstvo nemogućnošću
vraćanja kreditnih i sličnih financijskih obaveza, a neizvjesnošću stupanja u radni odnos, s obzirom na velike društvene nesigurnosti, i na veliku
nezaposlenost, prevladavajući radni odnos na određeno i sl.

12. Učinkovitost se Mjere uglavnom po političkim potrebama razmatrala samo linearnim slaganjem broja rođenih po godinama, iako je izravna
korelacija učinkovitosti Mjere primarno povezana s rođenjem trećeg i svakog daljnjeg djeteta.

13. Linearna bi slaganja broja rođenih po godinama u Gradu Zagrebu pokazivala stalni porast broja rođene djece da nije bilo virusne krize i
jasno statistički vidljivog smanjivanja stupanja u brak. Broj rođene djece u prvoj godini braka ili broj stupanja u brakove u trudnoći u mirnijim
pretkriznim vremenima jasno potvrđuju gornju pretpostavku.

14. Izravna je korelacija učinkovitosti Mjere jasno vidljiva u statistici po kojoj je nakon uključivanja u Mjeru 39,5 % ispitanika dobilo barem
jedno dijete, povrh već troje djece koje su imali u trenutku stupanja u Mjeru. 11,2 % ispitanika dobilo je troje ili više djece, dok je 42,5 %
ispitanika planiralo imati još djece uz pretpostavku sigurnosti i stabilnosti Mjere. Potvrda je to da bi se svaka analiza, pa i politička, trebala
temeljiti na jasnoj uvjetovanosti te dobrom poznavanju demografskih zakonitosti, demografske logike i kvantitativne povezanosti.

15. Nije sporno kako će po mogućem ukidanju ili modificiranju Mjere korisnici tražiti zaposlenje u ovakvoj društvenoj neuređenosti uz puno
nesigurnosti, iako najveći broj korisnika Mjere nema rješenje za sigurni smještaj djece niti je to rješenje moguće ponuditi u gradskim okvirima.
Nastavak obiteljske nesigurnosti izravno ugrožava demografsku revitalizaciju zemlje i njezin ukupni razvoj.

16. Ukidanje će ili modificiranje Mjere neosporno kao dodatni faktor usmjeravati iseljavanje iz Hrvatske i dodatno pogoršati demografsku
sliku zemlje i ugroziti, u vremenima koja dolaze, osnovne gradske i državne sustave.

17. Ispitanici su bez posebnih dilema za nastavak primjene Mjere, ali ih je znatan dio za njezinu reviziju da bi se izbjegla nedozvoljena
postupanja i prijavljivanja koja samo dodatno štete stvarnim korisnicima i njihovoj djeci kao najvrjednijem dijelu društva.

Isto tako navedeni su i prijedlozi:

1. Prihvatiti demografsku problematiku kao strateško gradsko i nacionalno pitanje nastavka, opstanka i ukupnog razvoja Grada Zagreba i
Hrvatske.

2. Prihvatiti ljudsku populaciju kao najvrjedniji i najvažniji dio i čimbenik društva i djecu kao nositelja gradske i hrvatske razvojne budućnosti.

3. Pomaknuti demografsku problematiku iz političke sfere prema stručnoj i znanstvenoj i postaviti ju u temelje gospodarskog i ukupnog razvoja
Grada Zagreba i Hrvatske.

4. Prihvatiti Mjeru roditelj odgojitelj kao ključnu mjeru demografske, socijalne i razvojne politike Grada Zagreba i predložiti ju u provedbi na
razini cijele Hrvatske.

5. Prihvatiti Mjeru roditelj odgojitelj kao poticajnu osnovu usmjeravanja pozitivnih demografskih trendova i struktura prevažnih za sve planske
razvojne dokumente.

6. Napraviti ozbiljnu znanstvenu studiju stvarne korisnosti Mjere i uvažavati izravnu korelaciju njezinog djelovanja na demografske pokazatelje
i trendove.

7. Napraviti stručnu i znanstvenu reviziju uvođenja i djelovanja Mjere kako bi se egzaktno pokazalo njezino funkcionalno značenje te moguća
odstupanja i nefunkcionalna korištenja.

8. Predlaže se analiza korisnika Mjere po svim relevantnim osnovama testiranim i u ovoj anketi; primanjima, stambenom statusu, radnom
statusu prije ulaska u Mjeru i u vremenu njezinog korištenja i slično.

Stručnu analizu napravio je i demograf Pokos:

“‘Podloga za javnu raspravu – mjera roditelj odgojitelj’ , autorica Ive Ivšić, Daniele Širinić, Marije Brajdić Vuković i Ivane Kekin neuspješan je i nestručan pokušaj prosuđivanja demografske učinkovitosti mjere roditelj odgojitelj, koji ima ozbiljne metodološke nedostatke. Zaključak Podloge kako mjera s demografskog aspekta nije opravdala svoj cilj nije točan”, zaključio je demograf Nenad Pokos u svojoj stručnoj analizi mjere.

Njegovi zaključci, pak, temelje se na podacima Državnog zavoda za statistiku i Statističkom ljetopisu Grada Zagreba i imaju uporište crno na bijelo. Pokos ističe kako je evidentno da u izradi Podloge i Obrazloženja Prijedloga odluke o izmjenama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgajatelja Grada Zagreba nije sudjelovao stručnjak – demograf.

Da ne kopiram sve obzirom da je duži tekst s nekoliko grafičkih priloga evo link: https://narod.hr/hrvatska/analiza-prof-pokosa-roditelji-odgojitelji-najuspjesnija-demografska-mjera-na-nisanu-mozemo

Izdvojiti ću samo još Pokosove zaključne misli:

Svojom stručnom analizom baziranom na statističkim podacima, Pokos je vrlo lako i jednostavno pobio glavni argument zagrebačke vlasti. Umjesto detaljne analize u suradnji sa stručnjacima, Tomašević i ekipa iz Možemo demografsku mjeru ukinuli su naprasno na temelju neadekvatnih analiza.

“Primarni cilj demografske mjere roditelj odgojitelj bio je pozitivno utjecati na broj stanovnika Grada Zagreba povećanjem broja trećerođene djece, a sekundarni cilj pozitivno utjecati i na povećanje broja četvrtorođene i više rođene djece. Nesporno je da je mjera u pogledu povećanja broja trećerođenog i svakog sljedećeg rođenog djeteta u Zagrebu polučila više no dobar rezultat”, zaključio je demograf Nenad Pokos u stručnoj analizi izrađenoj 2022.