Novi "Stadion Zagreb" (Kranjčevićeva ul.) Stavljam ovdje veći dio članka, ostatak se prebacuje na parcele do Magazinske i preko puta Adžijine. Ništa posebno zanimljivo u kontekstu stadiona.
Za područje iza nogometnog stadiona u Kranjčevićevoj u Zagrebu, na kojem su bili ostaci industrijske zgrade iz 19. stoljeća i nekoliko derutnih hala, 2004. godine napisali smo da je "zlatna koka". Gruba je procjena bila da ta lokacija površine veličine 10.858 četvornih metara vrijedi oko pet milijuna eura. To je bilo područje Taksi-remonta koji je i dalje poslovao preko puta ulice, u vlasništvu tvrtke K.M.P., nazvane po njezinim osnivačima, poduzetnicima Josipu Kordiću, Marijanu Medvidoviću i Hrvoju Petraču.
Dvadeset godina kasnije, uoči gradnje novog stadiona, zlatna koka je snijela jaje - Nikola Petrač sin Hrvoja Petrača, s novim partnerima, vlasnicima Taksi-remonta s Kosova i iz Makedonije, prodao je ovo zemljište za 11,2 milijuna eura. No, to je priča samo o jednom od mnogih potencijalnih zlatnih zemljišta na Trešnjevki koja se kriju na području iza budućeg stadiona, odnosno od Adžijine do Ulice Frane Petračića.
No vratimo se prvo na zemljište tvrtke Taksi-remont koje se nalazi u Adžijinoj, pokraj uskoro završene rekonstrukcije i dogradnje druge scene Hrvatskog narodnog kazališta, a oboje točno uz budući stadion u Kranjčevićevoj, za koji su počeli pripremni radovi. Sve u širem središtu Zagreba. Ove godine atraktivno područje, sad već prazno bez starih građevina, postalo je vlasništvo tvrtke PHI projekt, a u zemljišnim knjigama upisano je 11,275.000 eura u korist Taksi-remonta. Direktor tvrtke koja je novi vlasnik je Johannes Böck iz Austrije, inače član Uprave Gitone - Kvarner u sklopu Lürssenove grupe i predsjednik Nadzornog odbora Liburnia Riviera Hotela. Zaključak na prvu loptu bio bi da je lokacija u Zagrebu kupljena za hotel, tim više što se nalazi uz budući stadion, iako je J. Böck kupio nekretninu na svoju tvrtku. No zapravo buduća namjena nije još sasvim jasna, ovisi i o izmjenama Generalnog urbanističkog plana koji je u tijeku. Taj detalj je posebno zanimljiv jer je za ovo područje desetljećima vrijedila obaveza izrade detaljnog urbanističkog plana sa stadionom i područjem HNK, ali detaljni plan nije donesen, a na kraju je i preskočen jer Gradu Zagrebu žuri se s realizacijom stadiona.
Kada smo 2004. godine prvi put pisali o zemljištu iza stadiona NK Zagreb, bilo je najavljeno donošenje detaljnog plana za nogometno igralište i susjedna područja. To bi omogućilo i gradnju na području Taksi remonta, definiralo bi se preciznije što točno graditi i što nedostaje bloku. Govorilo se tada i o rušenju stadiona, ali taj plan nije realiziran. Gradonačelnik Milan Bandić nije želio podizati tenzije oko Kranjčevićeve jer tada iza toga nije bio motiv gradnje novog stadiona u Maksimiru. Logični potez Grada da kupi tu parcelu od Taksi-remonta također nije bio moguć zbog kontroverzi vezanih uz vlasnika, jer je tada za Hrvojem Petračem bila raspisana međunarodna tjeralica.
Zanimljiva je priča i kako je tvrtka K.M.P. kupila Taksi-remont. Hrvatski fond za privatizaciju raspolagao je s 38 posto dionica koje je 1997. godine Ministarstvo razvitka i obnove ustupilo tvrtki DIJ-a za dug od oko tri milijuna maraka. Direktor tvrtke Darko Turopoljac (poznat iz kasnijih afera) naknadno je otkupio i jedan dio ostalih dionica Taksi-remonta te ih sve prodao tvrtki K.M.P. Petračeva tvrtka Atlas osiguranje ovdje je tada željela sagraditi stanicu za tehnički pregled, ali su odustali jer bez donesenog detaljnog plana nikakva gradnja nije bila moguća. A na zemljištu je bila i stara tvornica svile Bubara.
Sam Taksi-remont nakon rata je propadao, bio je u stečaju i s malo preostalih radnika. No prije 20 godina još je kako-tako radio. Taksi-remont je vlasnik i velikog područja preko puta Adžijine, gdje su i dalje upisani, a tu se nalazi salon automobila.
I onda se godinama s tim zemljištem nije događalo ništa, jer bila je i ekonomska kriza 2008. godine, kada se općenito manje gradilo. Tu su bili ostaci tvornice Bubara te su se mnogi nadali da će se taj davni industrijski objekt od cigle jednom obnoviti ili dijelom uklopiti uz neku novogradnju. Od 2022. godine, uz Nikolu Petrača, kao vlasnici Taksi-remonta upisani su Sašo Bosilkov iz Makedonije te Jona, Erza i Viera Devolli s Kosova, koje su suvlasnice preko zagrebačke tvrtke DVL Properties. Dio dionica Taksi-remonta bio je tada u vlasništvu Petra Franje. Pričalo se da oni tu žele urediti područje s parkom i stanovanjem, ali da prije planiraju napraviti urbanistički plan uređenja. No do toga nije došlo. Međutim, te je godine srušena stara Bubara, koja nije bila zaštićeno kulturno dobro, njezine su stoljetne cigle složene i odvezene i tako ovo stvarno postaje građevinsko zemljište.
U nekim se novinskim člancima 2023. godine spominjalo da će Grad javni natječaj za Urbanistički plan uređenja (UPU) cijelog bloka napraviti tek poslije gradnje stadiona. I to je već bilo čudno, jer će se u praksi 80 posto napraviti bez Urbanističkog plana uređenja - stadion i scena HNK, pa kako samo manji dio gdje je bio Taksi-remont može ostati pod obavezom, ali to je samo naša logička pretpostavka. Naime, UPU-i obično zahvaćaju veća područja, još uglavnom nedefinirane blokove. Tako je zapravo odluka o ukidanju UPU za NK Zagreb, odnosno novi stadion, obuhvatila čitavo područje, pa i ono Taksi-remonta. Većina stručnjaka urbanista upozoravala je da je to loša odluka, da se taj blok trebao prvo sagledati kao razvojna cjelina.
Ove godine atraktivno područje Taksi-remonta, sad bez starih građevina, postaje vlasništvo spomenute tvrtke PHI projekt, čiji je direktor Johannes Böck iza Austrije. Pitali smo ih koji su im planovi.
- Tvrtka PHI projekt d.o.o. razmatra nekoliko mogućnosti za realizaciju projekta na predmetnoj parceli. Rješenje koje će biti odabrano bit će u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom koja je trenutno u fazi javne rasprave - odgovorili su nam iz tvrtke PHI projekt.
Referirali su se u odgovoru očito na to da čekaju skoro usvajanje izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Zagreba, pa će onda donijeti odluku o namjenama sadržaja u projektu. Nadamo se samo da će imati neku uspomenu na povijest i staru tvornicu svile.
Ako se gledaju karte urbanističkih planova, trenutno je to područje označeno kao M2 pretežno poslovne uz nešto stambene namjene. Zanimljiv je podatak kako je ove godine tvrtka koja upravlja Termama Sveti Martin ušla u grupaciju Gitone, što je zabilježeno kao prvi Lürssenov iskorak u hrvatski kontinentalni turizam. Johannes Böcka mediji zovu glavnim operativcem Gitoneovih tvrtki i poslovnih akvizicija u Hrvatskoj, kojih već ima dosta, naročito u Rijeci i okolici.