Comments

  • 1.HNL | 2021. - 2022.
    Gdje bi mu bio kraj da zli manageri nisu upleli svoje prstiće i s*ebali Tinu gotov transfer u Inter!
    Umjesto njega pogurali su panja Marcela.

    c24x9328qr72do3d.jpeg

    TINO SVEN SUŠIĆ (30), nekadašnja zvijezda Hajduka, ima novi klub. Slovenski Tabor Sežana bit će deveti profesionalni klub u karijeri bivšeg reprezentativca BiH.
  • Filmovi - Serije - Knjige | Dojmovi & Preporuke
    Gangland Undercovercron1ck

    Meni puno bolji od razvikanih SoA ili Mayansa, mada je radjen sa puno manjim budzetom.
    Problem je jedino sto prica nije zaokruzena, prekinuli su kad je najzanimljivije. Nisu snimali trecu sezonu.
  • 1.HNL | 2021. - 2022.
    Dok ne strga dres nije karton :grimace:Crusades1986

    Nagradno pitanje :cool:

    Za koga je sudjen prekrsaj u ovoj situaciji?

    6503525.jpg
  • NOSTALGIJA - Povijest, Stare Slike, Snimke & Uspomene
    09.04.1986. Dinamo - zvezda 4:0

    Y7Z0DO.gif

    Stanislav Komočar je slovenski nogometaš rođen 1967. godine, a za Dinamo je nastupao u dva navrata – u sezoni 1985/86. i u sezoni 1989/90. U klub je stigao iz ljubljanske Olimpije, a između dva boravka na Maksimiru također je igrao u Olimpiji, a u zimskom prijelaznom roku sezone 1989/90. opet odlazi u Olimpiju. Karijeru je završio 1998. u HIT Gorici.

    U bivšoj jugoslavenskoj Prvoj nogometnoj ligi, jednoj od najboljih u to vrijeme u Europi (igrači su morali ostajati u klubovima do 28, godine i tek onda su mogli biti transferirani u inozemstvo, op. p.), glasine o njegovom talentu brzo su se širile. Tinejdžerske godine proveo je u Zagrebu, u dresu Dinama, dijeleći svlačionicu sa Srećkom Кatanecom, ali pod trenerskom palicom Miroslava Ćire Blaževića uzalud je tražio put do ostvarenja svojih snova.

    Njegova nogmetna karijera nije dugo trajala, ali malo je znano da je postao sjajan profesionalni vojnik koji je sudjelovao u mnogim mirovnim misijama snaga Ujedinjenih naroda. Uniformu slovenskoj vojnika obukao je početkom devedesetih godina, odmah nakon agresije JNA na Sloveniju. Postalo je pripadnik specijalnih jedinica.

    Sudjelovao je u vojnim misijama UN-a u Norveškoj, Libanonu, Afganistanu…

    U razgovoru za slovenski Sportal bio je jako zanimljiv:

    “Sa 16 godina sam igrao u Prvoj jugoslavenskoj ligi za Olimpiju. Tada je bilo drugačije. Moj tadašnji trener Radoslav Bečejac, moj drugi otac, odgajao je mnoge dobre igrače. Tada smo kvalitetnije trenirali, bilo mnogo manje roditeljskog utjecaja. Danas, kada vidim kako se radi s djecom, prepoznajem da će ta djeca nositi frustracije iz djetinjstva zbog sporta”, počinje priču Komočar.

    Ostao je zapamćen jedan pogodak Komočara za Dinamo, u polufinalu Kupa protiv Crvene zvezde. Bilo je 4-0 za Dinamo a posljednji Dinamov gol dao je baš Komočar.

    Neuspješna epizoda u Zagrebu u Dinamu pod vodstvom Ćire Blaževića nastavila se u Ljubljani, gdje Olimpija nije isplaćivala plaću, pa su igrači štrajkali i zbog toga su dobili otkaze.

    “Potom je počela agresija na Sloveniju. Tada nisam ni znao hoću li se baviti sportom ili policijom. Policija je kod nas obiteljski biznis i tradicija, svi su bili policajci. Sve sam imao kod kuće – uniforme, oružje, rekvizite…”. I tako, Komočar je postao dio specijalne jedinice Moris i ostao je u službi. Ipak, tijekom 1998. godine, zamrzao je svoj status u vojsci i odigrao dio sezone za Goricu. Ali vojska je postala njegov život.

    “Puno je adrenalina. Volim energiju kod ljudi. Uvek sam imao dobre zapovjednike”, priča Komočar. Misije su ga vodile od Afganistana, preko Afrike, do Kosova. Bio je u Libanonu, bio je na granici Sudana i Čada.

    “Vjerujte mi, u tim krajevima, kada vidite mrtvog čovjeka na putu, to je kao da ste kod nas vidjeli mrtvog psa. I djeca od 13, 14 godina nose oružje i mlate puškama. Sve vas to šokira, ali i ojača. Najgore je ipak bilo u Afganistanu. Tamo shvatite koliko ste prolazni. Pričali smo s Talijanima koji su nam rekli da im za dva dana ističe rok i završavaju misiju. Već popodne istog dana više ih nismo vidjeli. Njihova misija je završena. Poginuli su”.
  • Transferi - rasprave
    Podsjeca me malo na Viduku,slicne konstitucije, malo losije tehnike, ali takvom nismo imali dugo u momcadi.Ali

    Gdje ti vidis slicnu konstituciju, pa Viduka je bar desetak cm visi i dosta jaci.
  • Zanimljivosti & Aktualnosti iz Svijeta Nogometa
    VODSTVO švicarske nogometne lige (SFL) izglasalo je jučer radikalne promjene u sustavu natjecanja tamošnjeg prvenstva koje će na snagu stupiti od sezone 2023./2024. Švicarska liga trenutačno broji 12 klubova, ali će ih po novom sistemu biti dva manje, no uz bitno drukčija pravila natjecanja.

    Švicarska Super liga trenutačno se igra po gotovo identičnom sustavu kao i hrvatska. Deset momčadi igra četverokružno, nema ni lige za prvaka ni lige za ostanak, a jedina je razlika u odnosu na HNL što i predzadnjoj momčadi prijeti ispadanje jer razigrava s drugoplasiranim iz druge lige.

    No, prema novom sustavu, koji još samo treba ratificirati švicarski savez nakon što ga je prihvatio odbor klubova, liga će imati 12 klubova i igrat će se u čak tri faze. U prvoj će klubovi igrati dvokružno te će nakon 22 kola krenuti u drugu fazu u kojoj će se igrati liga za prvaka i liga za ostanak, a osvojeni bodovi iz prve faze prenijet će se u drugu.

    Uslijedit će 10 kola u obje lige, ali ni nakon toga se neće znati prvak. Prema ideji SFL-a, nakon ukupno 32 kola igrat će se niz play-off utakmica. Prve dvije momčadi na tablici, neovisno o razlici u bodovima, igrat će izravno jednu ili dvije utakmice za naslov prvaka. U prijevodu, ako prvi na tablici nakon 32 kola ima, recimo, 20 bodova prednosti, svejedno u izravnom dvoboju može ostati bez titule.

    No, posebna priča je tzv. play-off za europska mjesta. Prve dvije momčadi osigurale bi nastup u Europi, ovisno o poziciji saveza na UEFA-inoj ljestvici, a za još jedno europsko mjesto razigravale bi preostale četiri momčadi iz lige za prvaka te prve četiri momčadi iz lige za ostanak. Odnosno, oni klubovi koji su se borili za ostanak imali bi priliku na kraju priče ući u Europu.

    f63f2017-086f-4736-81e3-8ab38011f813.jpg?v1

    Parovi bi se odredili po klasičnom sistemu da najbolje plasirana momčad, odnosno treći iz lige za prvaka, u prvoj rundi igra s najlošijim u ligi za ostanak. Pa četvrti iz lige za prvaka protiv trećeg iz lige za ostanak itd. To znači da bi teoretski klub koji je sezonu završio ukupno na 10. mjestu, tj. bio četvrti u ligi za ostanak, mogao sljedeće sezone izboriti nastup u Europi.

    Peta momčad lige za ostanak razigravala bi s drugoplasiranim iz druge lige za ostanak u eliti, a najlošija momčad na tablici izravno bi ispala u drugu ligu. Švicarci na ovaj način žele dodati još zanimljivosti svojem ligaškom nogometu u kojem se zadnjih sezona prvak zna mjesecima unaprijed iako je konačno završila dominacija Young Boysa.

    Klub iz Berna je prošle sezone prvenstvo osvojio s 31 bodom više od Basela, u sezoni 2018./2019. imao je 20 bodova više od Basela, godinu dana ranije 15, a "neizvjesno" je bilo jedino prošle sezone kad su Young Boys titulu osvojili s osam bodova prednosti.

    Trenutačno je lider Zürich, koji će gotovo sigurno osvojiti prvi naslov prvaka nakon 13 godina jer ima 12 bodova više od Basela i čak 17 više od Young Boysa. Švicarci promjenom sustava žele zadržati neizvjesnost do samoga kraja iako je pitanje koliko je on ispravan s obzirom na to da u samo jednoj utakmici trud kroz 32 kola može pasti u vodu.

    https://www.index.hr/sport/clanak/svicarci-ce-igrati-ligu-na-nacin-koji-dosad-nije-vidjen-u-nogometu/2353932.aspx?index_ref=naslovnica_sport_ostalo_d
  • Modri Šank - Ajd na Pivicu
    Ja znam samo da postoji mogucnost da taj silikon eksplodira i da se to dogadja.Infinity

    Nemoj prejako stiskati.
  • 1.HNL | 2021. - 2022.
    Šef hrvatskih sudaca Bruno Marić rekao je u razgovoru za Novu TV kako bismo od iduće sezone u HNL-u mogli gledati i strane suce. Nije htio otkriti imena, no spekulira se o Slovencu Slavku Vinčiću te Rumunju Ovidiu Hateganu, nositelju UEFA-inog elitnog statusa. U konkurenciji su i suci iz Austrije, Mađarske i Izraela. Marić je potvrdio da se ta ideja tehnički ne može realizirati prije početka sljedeće sezone.
  • Modri Šank - Ajd na Pivicu
    Trebala ih je prebiti policija ili na njih pucati vojska. Nek imaju na par sati trial verziju režima.SAS1987



    Policija tjerala ove sa zastavama Ukrajine..
  • 1.HNL | 2021. - 2022.
    Mateo Beusan u nevjerici: ‘Bio je penal k‘o kuća! Pod čijim pritiskom je popustio, e to ne razumijem...‘

    Samo da ostane kao podsjetnik, mada je vec ranije spomenuto.
  • Zanimljivosti & Aktualnosti iz Svijeta Nogometa
    Nismo na Balkanu srecom, ali da jesmo, brzo bi najebali:

    Rezultat ne može doći preko noći. Prethodna uprava i menadžment su imali odlične sportske rezultate, ali su ispod tepiha gurali sve probleme s kojima se klub suočavao, zarađivali novce za sebe na račun kluba i to niko nije primjetio sve dok klub zamalo nije bankrotirao. Ovaj put ćemo raditi drugačije i 100 posto transparentno. Ismir nije došao tu, da bi otišao za nekoliko godina. Došao je da od Sarajeva napravi najbolji klub na Balkanu i to ćemo i biti, ili ne trebamo biti tu.

    Nažalost, nogomet sam prestala davno pratiti. Toliko davno da je zadnji Ronaldo kojeg se ja sjećam, Ronaldo iz Brazila. Ali brzo učim.

    220403070.3_xl.jpg?v=4

    Ajla Alimanović nova je generalna direktorica FK Sarajevo.
  • Modri Šank - Ajd na Pivicu

    Koji je ovo k u berlinu?
  • Shit of the day
    1. travanj decki, i kombi i vozac.
  • Modri Šank - Ajd na Pivicu
    9e490185-16fa-4241-8edc-39e595242a87.png



    UMJESTO u prepoznatljivoj crnoj boji, Hrvatski dragovoljac iduću prvenstvenu utakmicu protiv Dinama igrat će u žuto-plavoj kombinaciji, bojama ukrajinske zastave, ali i s istaknutim detaljem ukrajinske narodne nošnje. Tim dresovima koje im je izradio njihov tehnički sponzor, talijanski Macron, kao prvi klub u Hrvatskoj, ali i Europi i svijetu, na taj će način pružiti znak potpore narodu Ukrajine zahvaćene agresijom.

    "Znajući što su hrvatski dragovoljci i njihove obitelji prolazile početkom devedesetih u agresiji na Hrvatsku, željeli smo na neki način pružiti podršku, ali i pomoći Ukrajincima koji sada prolaze isto što i mi tada. Na kraju smo s Macronom dogovorili da prilagodimo na dvije prvenstvene utakmice naše dresove njihovim bojama, ali i da u suradnji s Crvenim križem grada Zagreba prodajom dresova skupimo simboličan, ali važan iznos za pomoć obiteljima iz Ukrajine koji su sigurnost pronašli u Zagrebu", ispričao je Marinko Perić, predsjednik Hrvatskog dragovoljca.
    Cijena je 400 kuna

    Svi koji žele kupiti ovaj jedinstveni primjerak dresa i tako pomoći obiteljima iz Ukrajine u Zagrebu moći će to od petka učiniti putem web shopa Hrvatskog dragovoljca i u prostorijama Fundus športa (8-15) na adresi Malešnica 31. Cijena dresa bit će 400 kuna.

    Osim toga, svaki dres imat će i ugrađen i NFC čip koji svakog vlasnika dresa dodirom mobitela na hrvatsku i ukrajinsku zastavu vodi na aplikaciju "Crveni križ Zagreb", pomoću koje iz te organizacije skuplja novac za različite namjene, kao i za stradale u ukrajinskoj krizi. Upravo tom oznakom s NFC čipom Hrvatski dragovoljac i Macron žele uključiti sve HNL klubove u ovu akciju pomoći.
    I drugi klubovi se mogu uključiti čipom

    "Pozivamo i druge klubove da se uključe u ovu akciju putem kupovine oznake za dres čiji će iznos također biti uplaćen Crvenom križu Zagreb. Cijena oznake je 100 kuna i lako se može staviti na svaki dres u Hrvatskoj. Ideja nam je da time svi HNL klubovi pokažu potporu, ali i volju za pomoć ljudima iz Ukrajine", kazao je Marinko Perić.

    Osim toga, Hrvatski dragovoljac i Crveni križ Zagreb organizirat će prikupljanje potrepština na jednoj od utakmica HNL-a, o čemu će na vrijeme obavijestiti javnost.
  • Nogometni Stadioni
    FO7PwliXMAQlTyM?format=jpg&name=medium

    Chernihiv.