Od Gorice

Posljednji gol Izet Hajrović zabio je 26,. svibnja 2019. godine. :yawn:

na Areni 11 kornera, 11 udaraca, od kuda takve razlike u statistici. Posjed također 75-25. Kome vjerovat?

Teško da će ga se odreći u trenutku kad je klub na vrhuncu.

Ma mogao si nam prodati bilo koju lovačku priču :wink:

Čiji? :rofl:

VELIKE SU SPONE IZMEĐU DINAMA I ALBANSKOG NARODA
DINAMO IGRA ZA ŽRTVE POTRESA
Odlukom kluba, GNK Dinamo odriče se prihoda s utakmica protiv Varaždina (6.12.) i Lokomotive (14.12) u korist žrtava razornog potresa u Albaniji.

U dogovoru s veleposlanikom Republike Albanije u Hrvatskoj, gospodinom Rizom Poda, klub će prihod od prodaje ulaznica sa sljedeće dvije HNL utakmice uplatiti na poseban račun otvoren za pomoć žrtvama.

Spone Dinama i albanskog nogometa su velike I jake. Možda najviše pažnje privlači aktualni maksimirski kapetan Arijan Ademi, Šibenčanin albanskih korijena. Ademi je najtrofejniji igrač u klupskoj povijesti, osvojio je 16 pokala pri čemu dijeli vrh povijesne ljestvice s Tomislavom Butinom i Mihaelom Mikićem, i to uz veliku mogućnost da krajem ove sezone postane i samostalni rekorder.

Još u doba jugoslavenske lige maksimirske je kibice šarmirao Kujtim Shala, napadač pristigao iz Prištine u kojoj je, primjerice, u jednoj sezoni u 31 nastupu postigao čak 15 pogodaka. Dakle, u prištinskoj momčadi, koja je u to vrijeme bila na začelju ljestvice, uspijevao je tresti mreže u gotovo svakoj drugoj utakmici. Shala je bio i ostao miljenik zagrebačke publike.

Prvi zapaženiji nogometaš albanskih korijena u dresu maksimirskoga kluba bio je raniji Hajdukov branič Vilson Džoni. Došao je u ljeto 1978. godine i odigrao odličnu sezonu. Džoni je, svojim prijelazom iz splitskoga kluba, postao svojevrsni pionir u transferima između tradicionalnih rivala. Dva desetljeća kasnije je, primjerice, sličan put imao i Ardian Kozniku, proslavljeni hrvatski reprezentativac albanskih korijena. Kozniku je nakon velike karijere u Hajduku i potom u Francuskoj, potpisao za maksimirski klub ujesen 1998.

I dok je Kozniku u Hajdukovu dresu bio prvi strijelac Hrvatske nogometne lige, i to u njezinom premijernom izdanju 1992. godine, Fatos Beqiraj taj je status dohvatio u ulozi Dinamova napadača. U sezoni 2011/’12. postigao je 15 pogodaka i time postao prvi strijelac lige. Beqiraj je rođen na Kosovu, ali nastupa za crnogorsku reprezentaciju. U maksimirskom je klubu proveo tri i pol godine.

U sezoni 2018/’19. značajan je doprinos Dinamovim europskim uspjesima, plasmanu u proljetni dio natjecanja u Europa ligi, pružio albanski branič rođen u Prištini, Amir Rrahmani. Iako je u mlađim uzrastima nastupao za Albaniju, Rrahmani je danas standardni član kosovske reprezentacije.

Zadnjih je godina za prvu momčad plavih debitirao i albanski ofenzivni vezist Endri Çekiçi, koji je prethodno prošao Dinamovu nogometnu školu.

U maksimirskom su klubu bila i dvojica albanskih imenjaka: Besnik Hasi i Besnik Prenga. Hasi je nastupao za mladu momčad početkom devedesetih, a šira ga javnost poznaje po kasnijim nastupima u belgijskom Anderlechtu, ali i kao trenera koji je čak tri kluba uveo u Ligu prvaka: Anderlecht, Legiju i Olympiacos.

Besnik Prenga u plavom je dresu igrao ujesen 1997. godine. Njegov je sin Herdi bio član Dinamove akademije. Sredinom je osamdesetih za Dinamo igrao Agim Cana, otac Lorika Cane, proslavljenoga albanskog reprezentativca i nekadašnjega člana PSG-a i Olympiquea iz Marseillea.

U suprotnom smjeru, dakle iz Dinama u Prištinu, svojedobno su se uputila dvojica igrača: Ismet Hadžić i Dragan Lepinjica, otac sadašnjega vazista Rijeke, Ivana Lepinjice.

Maksimirski se klub, dakako, često znao sučeliti s kosovskim i albanskim klubovima. Štoviše, u samo tri dana razlike plavi su dvaput poraženi protiv Trepče iz Kosovske Mitrovice. Bilo je to ožujku 1978. godine kad je Trepča , nakon jesenskoga poraza u Maksimiru s 0:4, prvo pobijedila u proljetnoj prvenstvenoj utakmici s 2:0, a odmah potom slavila i u polufinalu jugoslavenskoga Kupa, i to boljim izvođenjem jedanaesteraca. Kasnije ju je u finalu svladala Rijeka.

I dok su zeleno-crni iz Kosovske Mitrovice samo jednu godinu igrali u prvoj jugoslavenskoj ligi, Priština je osamdesetih čak pet sezona provela u elitnom razredu. Iako je Dinamo u ukupnom međusobnom omjeru bolji, Priština je znala iznenaditi. Pobijedila je čak četiri puta, od čega triput na svom terenu, a jednom i u Maksimiru.

U službenim natjecanjima u bivšoj državi maksimirski je klub igrao protiv još jednoga kosovskoga kluba: u 1. kolu Kupa 1984. plavi su na svom terenu pobijedili Vlaznimi iz Đakovice.

Dinamo se u međunarodnim natjecanjima četiri puta susreo s predstavnicima Albanije. Na putu do osvajanja Balkanskoga kupa stajao mu je i imenjak, Dinamo iz Tirane. U objema međusobnim utakmicama u grupnoj fazi natjecanja Zagrepčani su pobijedili s istovjetnih 2:1.

Momčad Tirane, nekad poznata po nazivu 17. Nëntori, bila je suparnik plavima u pretkolu Kupa Uefa 1996. godine: Zagrepčani su slavili 4:0 na svom terenu i sa 6:2 u uzvratu.

Zadnja Dinamova prepreka na putu prema skupini Lige prvaka ujesen 2015. godine bio je albanski Skënderbeu iz Korçea. Plavi su oba puta pobijedili, 2:1 u gostima i 4:1 u Zagrebu. Skënderbeu je, međutim, uzvratio dvije godine kasnije kad je eliminirao Zagrepčane u play offu Europa lige. Bilo je 1:1 u Zagrebu i 0:0 u Albaniji pri čemu je Skënderbeu prošao dalje zahvaljujući pogotku u gostima. Bio je to ujedno prekid dojmljivoga Dinamova niza od čak 10 uzastopnih sudjelovanja u supinama Uefinih natjecanja.

Ove su godine, primjerice, Dinamovi nogometaši na pripremama u Turskoj svladali albanski Partizani iz Tirane s 2:1.

Sve privatizirat. Sve. Proračuni svih lokalnih zajednica i same države su najveće ishodište kriminala.

Ako si mislio na nick, nemam pojma. Netko me prozvao deda. :cool:

A možda je i bolje nego da sjede u sobama i grizu nokte do srijede.

Sad sam ga baš kopirao na drugoj temi

U Sarajevu je otvoren osmi međunarodni simpozij o sportu i prvi međunarodni festival dokumentarnog sportskog filma “Simposar 2019”...

Na krasnoj priredbi čiji je pokretač i direktor poznati sportski novinar Sabahudin Topalbećirević djelile su se i nagrade za najbolje sportske dosege u regiji. Glavne zvijezde večeri bili su - dinamovci! Maksimirsko društvo je uzelo toliko nagrada da su jedva stale u privatni avion s kojim su nakon poslijepodnevnog treninga u četvrtak otputovali u glavni grad Bosne i Hercegovine.

Dinamo je dobio nagradu kao najbolji klub u regiji za 2019. godinu, prošlosezonski plasman u osminu finala Europske lige, te ovosezonski u Ligu prvaka. Modri jednostavno nisu imali konkurenciju. Nenad Bjelica je pak pokupio nagradu kao najbolji trener, Dani Olmo kao otkriće godine, Amer Gojak kao najbolji nogometaš Bosne i Hercegovine, a Zdravko Mamić je dobio posebnu nagradu, proglašen je nogometnim menadžerom desetljeća!

Dakle, zagrebački klub je u Bosni i Hercegovini primio sva moguća priznanja, postao je nedodirljivi nogometni klub u regiji. Kad u drugoj državi dobijete takva nagrade, onda je jasno koliko ste cijenjeni na ovim prostorima.

Sarajevo je dakle, bilo sportski centar regije. Na 'Simposar 2019.' stigla su velika sportska imena poput Husrefa Musemića, Vahidina Musemića, Amara Osima, Miše Smajlovića, Fuada Muzurovića, Ratka Radovanovića, legende KK Bosna, Amela Tuke... Bili su prisutni i ljudi iz filmske industrije, poznati redatelji Dino Mustafić i Ademir Kenović.

Na cjelokupnoj priredbi prikazat će se 24 dokumentarna sportska filma iz 13 država, a od toga četiri filma iz Hrvatske. Prvi film koji je bio prikazan nakon dodjele nagrada je “Pariz 1999-20 godina poslije”, koji govori o talijanskoj košarkaškoj reprezentaciji koja je prije 20 godina postala prvak Europe, a koju je s klupe predvodio Bogdan Tanjević.

Danas je na rasporedu promocija knjige Milojka Pantića 'Nebo se otvorilo', a stigli su i specijalni gosti iz Milana, predsjednik Međunarodnog filmskog festivala Franco Ascani i generalni sekretar Enco Cappieoli.

Sve u svemu, Dinamo je sportski pokorio regiju, sjajni dečki Nenada Bjelice mogu se pohvaliti velikim europskim dostignućima i nisu popularni samo u Hrvatskoj, nego su ogroman trag ostavili među ljubiteljima nogometa i sporta i izvan Hrvatske, na prostorima regije gdje imaju veliki broj navijača.

Jel pratio netko da li je prodana koja ulaznica danas za Varaždin?

Harkiv je naravno, ali više ne mogu ispravit sranje od polla. Skužio sam par minuta nakon što sam napravio najavu. :halo:

Dedina procjena gledanosti:

1500-2000 (1) nedovoljan
2000-2500 (2) dovoljan
2500-3000 (3) dobar
3000-3500 (4) vrlo dobar
3500-4000 (5) odličan
>4000 izvrstno

Moje očekivanje 2105