I onda slijedi uvjeravanje kapetana amerike, mihaljevića, maksima i ostalih članova kluba obožavatelja hrvatskog Kloppa o tome da je samo potrebno pričekati ljetne pripreme i prepustiti drkadžiji još jedan prijelazni rok, potom će sve sjesti na svoje mjesto.

Kad će vise službena vijest da je drkadžija bleferska smijenjena?

Najgori debi u dinamu kojeg ja pamtim.

-63 minute
-9 izgubljenih duela (14)
-0 uspješnih driblinga (4)
-18(!) izgubljenih lopti

Šlag na tortu u jednoj akciji kad smo izgubili loptu ostaje iza lokomotivinih stopera desetak metara i šeta se nazad prema centru šmekerski.

Meni je to dobra priča, u sportskom društvu dinamo bi iso navijat i na pikado, a pogotovo na zensku odbojku

Kakav izlaz!

1. Petković - 5
2. Kaneko - 4
3. Theophile - 3
4. Vidović - 2
5. Emreli - 1

Imaš video/gif? :lol:

Nije promijenjeno crkveno učenje o braku kak se netočno navodi. Odobren je blagoslov svima jer crkva ne uskraćuje blagoslov grešnicima, kaj opet ne znači da je to izraz odobravanja grijeha.

ma jel to bbbjura odnosno xFire dozivio novi rebranding?

staviti Perkovića na lijevog beka a na stoperima kombinirati — Gražvydas Mikulėnas

Čini se logičnim, al opet najgora tekma Perkovića je bila baš na poljudu protiv Sahitija

Nemam problem· ni da vrag dovede dobrog igrača koji će pomoći Dinamu . Mene zanima isključivo Dinamo . — Slavonski interpunkcijski znak

Normalno kad si smeće makijavelističko. Zato kaj je tiha većina poput tebe prešutno opravdavala takav modus operandi jer "ma buraz bitno da smo ispred tovara hehe" se i drmalo klubom godinama i jesmo u situaciji u kojoj jesmo.

Trenutni postotci za osvajanje prvenstva: Dinamo 46, Hajduk 49.

Dinamo pobjedom ide na 53%, porazom padamo na 29 %. Ovo bu vjerojatno i najvažnija tekma sezone.

Dino Mikanović. Nije u krugu svoje ekipe, a ne može bit gori od ove elementarne nepogode na desnom beku. — Captain America

Jebala te ta smrdljiva tovarčina. Kak te nije sram zazivat lika koji je zadnjih par sezona u top 3 najodvratnijih tovara po ponašanju na terenu u jako žestokoj konkurenciji?

Sve tajne zagrebačke katedrale: 'Potres je otkrio crkvu iz 1242., grafite na glagoljici, galeriju...'
Piše Bogdan Blotnej
nedjelja, 3.12.2023. u 9:00


Zagrebački potres otkrio je 800 godina stare dijelove katedrale. Konzervatori su u njoj našli i nepoznate grafite na glagoljici


Krasanka Majer Jurišić, pročelnica Službe za nepokretnu baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda (HRZ), gotovo je zanijemila kad je otvorila rezultate ispitivanja starosti metodom C14 uzoraka iz zagrebačke katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava.
Tren prije poslala ih joj je kolegica s Instituta "Ruđer Bošković", koja je analizirala uzorke iz dosad nepoznatih dijelova zagrebačke prvostolnice. U njima je pisalo kako su stari gotovo 800 godina, odnosno dio su očuvanih dijelova srednjovjekovne katedrale, za koju su svi mislili da je srušena u naletu Tatara 1242. Za nešto što je samo bilo zapisano na papiru, puki prah koji je odnio vjetar, ispostavilo se kako je iz tog vremena ostalo sačuvano prizemlje sjevernog zvonika, zidovi te stari prozori sakristije.

Starije strukture otkrivene su i u prostorima riznice. Ondje su čak tri različite povijesne podnice, od početka 13. stoljeća do baroka. Utvrdili su i starost otklesanih dijelova profiliranih kamenih rebara svodova, a potječu iz druge polovine 13. stoljeća.
- Nismo mogli vjerovati da smo otkrili ostatke iz doba Tatara. U stručnoj literaturi u pravilu je uvriježeno mišljenje da su Tatari došli i srušili katedralu. Bili su neki koji su to dovodili u pitanje, sumnjali su, ali ostalo je na tome. Mi smo našli materijalne dokaze. To je velika stvar da smo našli nešto što je starije od kasnog srednjeg vijeka - rekla nam je Majer Jurišić.
Zato su žbuku poslali na analizu kako bi laboratorij zaista potvrdio njihove zaključke.
'Bilo nas je strah'
- Nismo željeli s tim ishitreno izlaziti, da se ne stvara nova fama. Nismo otvorili šampanjac, ali da, bili smo presretni. Zapravo, bilo nas je i strah. Vi u tom trenutku ne znate je li to to. Zvala sam odmah kolegicu na 'Ruđer', da potvrdi stvar, da se netko nije zabunio - kaže nam vidno sretna Majer Jurišić.
Podsjetimo, tog jutra 22. ožujka 2020. Zagreb je imao najstrašnije buđenje na svijetu. Potres od 5,5 stupnjeva prema Richteru sve je izbacio iz kreveta, urušio je mnoge bolnice, domove i crkve. Ljudi su s nevjericom gledali u katedralu, čiji je južni zvonik ostao bez vrha. Niti više od tri godine poslije ondje nije služena niti jedna misa, a radovi nisu ni blizu gotovi.

Znanstvena istraživanja, koje je ondje proveo HRZ trebala su osigurati uvjete za buduću obnovu.
S obzirom na značaj katedrale, bilo je jasno kako će trebati prava vojska samo da raščisti taj prostor, sačuva neprocjenjive umjetnine, oltare, skulpture, orgulje pa i sarkofag s blaženim Alojzijem Stepincem. No nitko se nije nadao da će doći do vjerojatno najznačajnijeg otkrića u povijesti katedrale.
- Vi krenete istraživati katedralu o kojoj svi sve znaju, smatralo se da je već sve napisano. Kolega Damjanović detaljno je obradio Bolléa, napisao je debelu knjigu. Iscrpnu monografiju o katedrali sastavile su Ana Deanović i Željka Čorak još '80-ih godina. I onda vi počnete raditi, samo da se zabilježe slojevi. I onda dođete do nekih otkrića da ne povjerujete. To vam je takav posao - kaže i više nego skromno Majer Jurišić i dodaje kako zbog toga voli svoj posao.

Restauratori su tako u katedrali otkrili i do sada nepoznate grafite ispod žbukanih slojeva na kamenim klesancima visokih tornjića, koji se nalaze uz svetište. Datiraju iz razdoblja srednjeg i ranog novog vijeka te su jedinstveni i iznimno važni povijesni izvori. Pisani su dijelom na glagoljici, dijelom na latinici, a uz potpise, inicijale i godine, sadrže jednostavne, naivne crteže. Zaključuju kako su dio njih urezali učenici katedralne škole.
Također su našli ostatke kamenih elemenata nekadašnje galerije između zvonika katedrale. Nalazila se na mjestu današnjeg pjevališta, a ostaci datiraju iz kasnog srednjeg vijeka.
Bolleov kod
Iako se mislilo da su znali sve o radu arhitekta Hermana Bolléa, čiji se rad ne može odijeliti od postojanja današnje katedrale, restauratori su uspjeli "razbiti njegov kod". Otkrili su što je sve točno radio nakon potresa iz 1880. i opovrgnuli neke tvrdnje za koje su mislili da su istinite. Zato je analiza nakon potresa postala prilika da se uopće istraže neke stvari.
- Bilo je izazovno definirati intervencije koje je radio Bollé, na koji ih je način radio i kako ih je maskirao. Zapravo, vi ne možete, na oko, točno procijeniti je li nešto srednjovjekovna struktura naše katedrale ili je Bolléova intervencija. Njegov kod, odnosno rad, pokazuje kako je on spajao dijelove. Pri tome nije jasno išao, pokušavao je imitirajući uklopiti se u zatečenu situaciju. Nismo ni znali da je on mnogo toga iznova napravio - kaže pročelnica.


Tako su smatrali da su svodovi bočnih brodova u istočnom dijelu katedrale stari. Vidjela su se rebra, oblikovanje, a na kraju se ispostavilo da su to novi, Bolléovi svodovi.
- Toliko je bio jak u svojem prividu da je navodio na pogrešne zaključke - kaže pročelnica.
HRZ je u katedralu ušao odmah nakon potresa i sudjelovao je u svim poslovima hitnih mjera sanacije konstrukcije. Uz podršku rektora katedrale, mons. Zlatka Korena, osim njihovih zaposlenika ondje su radili njihovi kolege iz zagrebačkoga Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, povjesničari Odjela za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, istraživači Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba, stručnjaci Instituta "Ruđer Bošković", stručnjaci Nadbiskupskog arhiva te Ureda za kulturna dobra i Riznice zagrebačke katedrale. Ukupan broj suradnika bio je 73.
Novi izgled katedrale
Unatoč otkrivenim tajnama katedrale, istraživanja nisu stala. Sljedeće je, kažu nam, arheološko istraživanje struktura ispod razine današnjeg poda katedrale. Počinje odmah nakon što dovrše najnužnije zahvate konstruktivne sanacije i osiguranja sigurnog pristupa. Iako zasad ne očekuju nova otkrića, jer je pod već otvaran prilikom postavljanja podnoga grijanja, istraživanje bi trebalo ispitati mogućnosti korištenja tog podzemnog prostora. U njega bi mogli, ako tako Nadbiskupija odluči, smjestiti Stepinčev sarkofag. Do njega bi se spuštalo odmah kraj bočnih ulaza u katedralu, što je mnogo bolje rješenje od dosadašnjeg. Osim toga, HRZ je predložio da se arheološki istraži i cijeli dostupni prostor unutar bedema.

Druga novost, koja bi trebala unijeti novi život katedrali i učiniti Zagreb dojmljivijim mjestom, povratak je staroga krova. Sadašnji limeni pokrov je dotrajao te će ga svakako morati ukloniti.
- Predložili smo vraćanje krova od glaziranog crijepa, koji je na katedralu postavljen u velikoj obnovi nakon potresa 1880. Prikupljenim podacima o njegovu izgledu, kao i prema izrađenoj rekonstrukciji, sad je moguće u cijelosti vratiti sve njegove elemente - kaže Majer Jurišić.

Još jedan raketni JakirBall u nizu! Možda nakon europskog prvenstva će igra dobit neke smislene šablonske obrise, samo treba vremena i strpljenja. Pa ej, danas smo dobili jedan uigrani korner od dva dodavanja, ako to nije napredak onda ne znam kaj je.