Upravljačka Tijela | Predsjednik | Uprava | NO Bobanova odluka je nerazumljiva i sramotna
Reći da duh dinamovštine i starog Maksimira bolje razumiju dva arhitekta iz Milana od tisuća navijača koji ga pohode već 30 godina nije samo suludo, nego i krajnje podcjenjivački prema vlastitim navijačima koji ovo ne žele.
Ima više desetaka tisuća onih koji su na tom stadionu kisnuli zadnjih trideset godina. Nebrojeno puta više nego Boban i talijanski arhitekti. Vjerujte mi, nijedan od njih ne pati za tim da može gledati u maksimirsku šumu za vrijeme utakmice.
Dinamovci, a ovo će možda biti vijest za Dinamovog predsjednika, ne žele apsolutno ništa od starog Maksimira. Može mu se odati počast imenom, pozicijom, stolicama, očuvanjem dijela konstrukcije koji ne narušava sklad novog stadiona. Ali nitko ne pati za čarima povjetarca sa sjevera kada je vani minus deset stupnjeva.
Boban nema mandat za ovakvu odluku
Boban je potpuno u pravu kada ne sluša ni razularenu svjetinu koja svaka dva tjedna želi smijeniti trenera. Tu je pokazao i viziju i odgovornost i hrabrost - da povuče nepopularne poteze kada to skoro nitko ne želi, a i obratno, da ne povuče popularne kada to baš svi žele.
Ovo je nešto sasvim drugo. Novi stadion će ostati iza njegovog mandata i života barem 50 godina. Ako klub, ljudi iz njega i navijači već godinama jasno komuniciraju da žele natkriven i spojen stadion, onda nas zaboli neka stvar za to kako dva arhitekta iz Milana koji grade silose vide budućnost ovog kluba i grada.
Nitko, pa ni Zvonimir Boban, nema mandat da kod takvih pitanja glas naroda doživljava kao pozadinsku buku mase koja ništa ne razumije. Ta masa ga je izabrala i barem dio njih će na tom istom stadionu ostati puno duže iza njega.
Ali upravo je demokracija riječ koju je Boban kod Maksimira, čini se, zaboravio. Predsjednik Dinama nije vlasnik Dinama. Nije ni njegov autor. On je privremeni čuvar kluba koji je postojao prije njega i postojat će nakon njega. Njegova bi snaga trebala proizlaziti upravo iz toga što razumije koga predstavlja, a ne iz uvjerenja da vidi dalje i bolje od svih koje predstavlja.
Kod najvažnije odluke svoje ere ponašao se kao čovjek koji je iznad i ispred kluba. Ovim putem valja uputiti javni apel. Bobanu, da jednom makne tvrdoglavost na stranu i spasi što se dade spasiti. A onda i Tomaševiću i Plenkoviću. Zaustavite ovo ruglo.